INTERVJU
Važno je da članice EU i države koje to
žele postati ne nasjednu ekstremnim desnim ideologijama, koje se hrane
netolerancijom i ksenofobijom, rekla je u razgovoru za Fenu zastupnica u Evropskom
parlamentu Tanja Fajon.
FOTO: Fajon (Fena)
Iako se Evropska unija suočava s velikim
brojem izazova, a najveći je migrantska kriza, to ne znači da se politika
širenja ne nastavlja.
Važno je da članice EU i države koje to
žele postati ne nasjednu ekstremnim desnim ideologijama, koje se hrane
netolerancijom i ksenofobijom, rekla je u razgovoru za Fenu zastupnica u Evropskom
parlamentuTanja Fajon odgovarajući na pitanje koliko će, sveopća migrantska
kriza otežati put BiH ka EU .
Na najvišoj državnoj razini u toku su
pripreme za podnošenje aplikacije za članstvo BiH u Evropskoj uniji. Koliko
će, uz unutarpolitičke zastoje u BiH, sada i sveopća kriza s migrantima koja je
podijelila Evropu na prihvatanje i odbijanje dolaska migranata, put BiH ka
članstvu u EU učiniti još težim?
– Tačno je da se Evropska unija (EU) nalazi u razdoblju u kojem se suočava s
velikim brojem izazova, u ovom trenutku je svakako migrantska kriza najveći
izazov. Međutim, to ne znači da politika širenja ne nastavlja svoj tok,
naprotiv, trenutna situacija je pokazala koliko su politika širenja i susjedska
politika u stvari važne za stabilizaciju našeg susjednog regiona, prevashodno
Bliskog istoka. Važno je da kako države EU tako i države koje to žele
postati ne nasjednu ekstremnim desnim ideologijama, koje se hrane
netolerancijom i ksenofobijom. To je realna opasnost i to je ono što me
brini, a ne to da BiH neće napredovati na putu prema članstvu u EU. Pogledajte
Kosovo, koje je upravo potpisalo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju,
Srbija će također uskoro otvoriti prva pregovaračka poglavlja, dakle stvari
napreduju – kaže Fajon.
Evropa je zaokupljena migrantskom krizom
koja je dovela do toga da se u Bruxellesu čuju strahovi za budućnost Evropske
unije. Koliko je situacija ozbiljna glede raspada EU?
– Bez obzira na nesuglasice između država EU u odgovoru na krizu i ponekad
dijametralno različite stavove, ne brine me budućnost EU u smislu opstanka, već
se pitam koji put će EU izabrati, hoće li parirati ostalim svjetskim silama,
hoće li predstavljati kredibilnog vanjskopolitičkog igrača. Svaku krizu,
pa tako i ovu, vidim kao priliku da se EU ojača, usvojiti neka nova pravila,
donese nove zakone. Nije lako uskladiti stavove i interese 28 zemalja, ali
čak iako nađemo najnižu dodirnu tačku i imamo zajednički odgovor, to je veliki
uspjeh i svakako mnogo bolje od reakcije svake države posebno. Dakle, o
raspadu ne želim razmišljati, ali zato mislim da je možda ova kriza momenat u
kome treba razmišljati o realizaciji neke od teorija evropskih integracija koje
su se do sada manje više spominjale u naučnim krugovima: Evropa više brzina ili
Evropa koncentričnih krugova – kaže evropska parlamentarka.
Čini se da Evropa postaje sve više
ksenofobična, krivo shvatanje islama je sve prisutnije, a BiH je “između”?
– Islamofobija je nažalost sve prisutnija, postala je ‘mamac’ za sakupljanje
glasova na račun ekstremističkih ideologija, nacionalizma, mržnje i
netolerancije. Kao što sam već napomenula, to je ono što me najviše
brine. Kriza je uvijek dobar poligon za širenje netolerantnosti i
radikalizma, ali ukoliko se trezveno razmišlja i ako progresivne sile nadjačaju
nazadnjački, onda iz krize možemo izaći jači i stabilniji, kao pobjednici. BiH
bi svojom etničkom i vjerskom raznolikošću bila dobar primjer u EU – smatra
Fajon.
I odnosi država tzv. balkanskoj
migrantskoj ruti postaju sve zategnutiji. Relacija između Srbije i Hrvatske,
potom Hrvatske i Slovenije, Austrije, Mađarske su u znaku međusobnih optužbi i
nerazumijevanja. I Vi ste nedavno u Evropskom parlamentu imali u tom tonu
diskusiju s kolegom iz Hrvatske?
– Čini mi se da su odnosi na Balkanu uvijek pomalo napeti, tako da brzo dođe do
njihovog zaoštravanja. Nažalost i ovaj put je bilo tako. Zatvaranje
granice Hrvatske sa Srbijom je bilo potpuno nepotrebno, kao i neodgovorno
ponašanje Hrvatske kada je u pitanju komunikacija o broju izbjeglica koje ulaze
u Sloveniju, kao i tačne lokacije gdje ulaze. Nakon obilaska izbjegličkih
centara na južnoj granici Slovenije s Hrvatskom, gdje su me ljudi s terena
obavijestili o nefer ponašanju susjeda, jednostavno sam željela intervenisati i
na to upozoriti tokom rasprave u Evropskom parlamentu. Kolega Picula je
na to odgovorio u skladu sa svojim uvjerenjima i stavovima, na kraju krajeva
zato i sjedimo u Evropskom parlamentu, da kritikujemo, pohvalimo, upozorimo i
prije svega suočimo mišljenja i stavove – pojašnjava Fajon.
Slovenija, zemlja iz koje dolazite, također
najavljuje radikalne mjere u smislu zaustavljanja izbjeglica?
– To nikako ne bi bilo pametno. Ono o čemu se govori posljednjih dana je
postavljanje nekih objekata koji bi sprječavali nekontrolisan protok
migranata. Broj izbjeglica koji u posljednjih deset dana svakog dana uđe u
našu državu je ogroman i jedini način da se osigura njihov prolaz kroz
Sloveniju je na neki organizovan način i pod nadzorom kompetentnih službi,
inače bi nastao haos. Dakle, ne radi se o gradnji zidova ili ograde, kao
što smo to vidjeli u Mađarskoj, niti o zatvaranju granica, već o nužno
potrebnim mjerama. Ponavljam, gradnja zidova i ograda nikako nije pravo
rješenje, ni za EU, ni za Schengen, i nikako ne rješava migrantske
krizu! – kategorična je zastupnica iz Slovenije u Evropskom parlamentu
Tanja Fajon.
(The Bosnia Times, Fena)
