ANALIZA
Ideja podizanja zidova datira još od vremena ogromnih zidova Rimskog carstva u prvom stoljeću prije nove ere, te Kineskog
zida – najdužeg odbrambenog zida na svijetu, kao i Berlinskog zida. Međutim,
postizanje željenog smiraja, što je svrha ovih zidova, je izostalo.
Piše Harun Yahya, thebosniatimes.ba
Ogroman broj stravičnih ubistava, te
šokantne priče o masovnim pokoljima u različitim dijelovima svijeta slamaju
srca svima. Milioni nevinih ljudi se svakodnevno bore da ostanu živi, dok se
milioni drugih suočavaju s teškim progonima i ugnjetavanjem. Terorizam
nastavlja otimati živote hiljada civila širom svijeta svakog dana.
Bilo bi očekivano da se svijet ujedini u
zaustavljanju ovog ludila i uspostavi mir, ali ne, umjesto toga, na iznenađenje
svih, svijet je svoje nade vezao za još više naoružanja. Najvažniji razlog za
ovaj interesantni fenomen leži u ličnoj, društvenoj i moralnoj degeneraciji
zajednica, te odvratnom i sebičnom stavu koji je počeo proždirati svijet. Čak i
Afrika, gdje se mnogo država svakodnevno bori s glađu, troši sve što ima na
oružje, koje je gorki podsjetnik na njenu uznemirujuću stvarnost.
Danas je sigurnost problem koji progoni
cijeli svijet i na koji države troše milijarde dolara. Situacija je toliko
ozbiljna da milioni izbjeglica, koje bježe da spase živote od ratova, sukoba,
straha, progona, siromaštva i nesigurnosti, bivaju označeni kao “sigurnosni
problem” u mnogim dijelovima svijeta.
Zidovi izgrađeni duž granica su jedna od
mjera koju poduzimaju mnogi kako bi riješili problem sigurnosti. Na primjer,
mnoge evropske zemlje koje su destinacija na ruti ilegalnih imigranata radi
njihove blizine, već su podigle zidove duž svojih granica. Procjenjuje se da
će do kraja 2015. godine, više od milion izbjeglica ući u Evropu. Mnogi
imigranti pokušavaju doći do Evrope preko Turske i Grčke. Boreći se s potrebama
sve većeg broja izbjeglica, Grčka je odlučila podići žičane ograde duž svojih
granica i oko Maritse, Bugarska također postavlja 160 km žičane ograde duž
svojih granica.
Reakcije dijela mađarske i hrvatske
javnosti na migrante i izbjeglice koje pokušavaju doći do Njemačke vozom,
privukle su negativne kritike sa svih strana svijeta. Mađarska, koja je već
podigla zid da spriječi izbjeglice da ulaze iz Srbije, sada tvrdi da će podići
takav zid i na granici sa Hrvatskom. Hiljade izbjeglica, pretežno iz Sirije,
Iraka i Afganistana, stižu u Mađarsku, prvo preko Grčke, pa onda Srbije.
Dužnosnici UN-a kažu da će se dotok
izbjeglica u Evropu nastaviti sve dok se uvjeti u Siriji i Iraku ne poboljšaju,
a ključno rješenje za tu situaciju leži u hunanitarnoj pomoći.
Specijalni izaslanik UN-a za ljudska
prava migranata, François Crépeau, dao je sljedeću izjavu na ovu temu:
“Gradnja ograda, upotreba suzavaca i drugih oblika nasilja protiv migranata i tražilaca
azila, pritvaranja, nepružanje osnovnih uvjeta kao što su sklonište, hrana ili
voda, te korištenje prijetećeg ili jezika
mržnje neće zaustaviti migrante da dođu ili da pokušaju doći u Evropu.”
Potom, postoje i zemlje koje se pokušavaju
zaštititi ogradama od terorizma u susjednim državama. Na primjer, Saudijska
Arabija će izgraditi zid dug hiljadu kilometara između gradova Turaif i Hafar
el Batin. Također če postaviti zidove duž svojih granica sa Jemenom kao
zaštitnu mjeru. Kenija je počela dizati zidove duž svojih granica sa Somalijom
da spriječi priliv Al-Šabaab boraca.
Turkmenistan je također najavio da će
graditi zid duž granice sa Afganistanom da spriječi Talibane da dođu do obale i
započela proces gradnje 745 km dugog zida.
Zbog goruće krize u odnosima s Rusijom,
Ukrajina je odlučila zaštititi sigurnost gradnjom zida duž granica. U tu svrhu
biće podignuto dvije hiljade kilometara zida duž ruske granice i to iz 100
miliona eura finansijske pomoći od Evropske unije. Ovaj zid će biti pojačan električnom
ogradom, minama i bodljikavom žicom.
Izrael je također izgradio zidove i
kontrolne tačke između Zapadne obale i Palestine zbog sigurnosnih problema.
Daljinski upravljano oružje je postavljeno kako bi se osiguralo da niko ne
prilazi zidovima.
Ova lista se može nastaviti. Ideja
podizanja zidova datira još od vremena ogromnih zidova Rimskog carstva u prvom
stoljeću prije nove ere, te Kineskog zida – najdužeg odbrambenog zida na
svijetu, kao i Berlinskog zida. Međutim, postizanje željenog smiraja, što je
svrha ovih zidova, je izostalo.
Trebalo bi da se podsjetimo da su osnovni
uvjeti za obezbjeđenje mira, sigurnosti i reda, zapravo ljubav, saosjećanje,
prijateljstvo i bratstvo, te da bez prijateljstva, solidarnosti i ljubavi ne
može biti mira, niti raznovrsnosti ideja i stavova. U takvom svijetu ljudi
zaborave na ljubav, saosjećanje i razumijevanje, te će se držati podalje jedni
od drugih putem zidova, umjesto da pokušaju da razumiju jedni druge i da se
izmire. Međutim, u svijetu ljubavi, stvari će biti drugačije.
U tom svijetu, ljudi će s ljubavlju
prihvatiti druge rase, boje, vjere i kulture, ponuditi sigurno utočište
izbjeglicama koje spašavaju svoje živote dok im ljubazno pokušavaju pomoći da
se riješe svojih nedaća.
Svjetski lideri mogu odigrati ogromnu ulogu
u obezbjeđivanju ovoga. Mogu uvesti ujedinjujuću, miroljubivu i atmosferu punu
ljubavi, potencirajući ljubav, saosjećanje, jedinstvo, solidarnost,
prijateljstvo i bratstvo među ljudima. Takvim jezikom ljubavi bi bile okončane
izbjegličke krize, ratovi, globalne prijetnje terorizma i nasilja.
Krajnje je vrijeme da ljudi razumiju da se
problemi ne mogu rješavati podizanjem zidova, naoružavanjem do zuba ili
stvaranjem još vojske, drugim riječima, vojnim rješenjima.
Ovi problemi se mogu riještiti obrazovnim
politikama zasnovanim na ljubavi, saosjećanju i humanosti. Nadamo se da će u
ovom stoljeću doći do okončanja mržnje, napetosti i konflikata kad ljubav, mir,
prijateljstvo i sigurnost prevladaju tamu današnjice.
(The Bosnia Times)
