Posljedice revolucije, uključujući preuzimanje američke ambasade u Teheranu i talačka kriza koja je uslijedila, odjekuju decenijama napetih odnosa između Teherana i Washingtona.
Prije četrdeset godina, iranski vladajući šah je posljednji put ostavio svoj narod, a Islamska revolucija zbacila je ostatke njegove vlade.
Posljedice revolucije, uključujući preuzimanje američke ambasade u Teheranu i talačka kriza koja je uslijedila, odjekuju decenijama napetih odnosa između Teherana i Washingtona.
Slijede ključni trenuci koji su doveli do Iranske revolucije iz 1979. i talačke krize.
Neredi pred šahov odlazak
7. januar 1978. – U svetom gradu Qomu izbijaju vjerski nemiri. Sedam demonstranata je ubijeno, pokrećući krug nasilja protiv šaha svakog 40-og dana žalosti.
18. august – Šah Mohammad Reza Pahlavi krivi komuniste koje podržava Sovjetski Savez za sve veće nasilje.
19. august – stotine ljudi umiru u namjerno zapaljenom kinu u gradu Abadanu na jugu zemlje. Vlasti i opozicija međusobno se okrivljuju za požar, što izaziva nemire širom iranskih regija bogatih naftom.
8. septembar – U Teheranu i 11 drugih gradova uveden je vojni zakon nakon što 100.000 demonstranata protiv šaha organizira protestni marš u iranskom glavnom gradu. Vojnici otvaraju vatru na demonstrante na Trgu Jaleh, ubivši 121 i ranivši 200 ljudi.
11. septembar —Predsjednik Jimmy Carter poziva šaha da potvrdi “bliske, prijateljske odnose” između Sjedinjenih Država i Irana.
2. oktobar – štrajko vi gradske službe proširili su se širom Irana.
6. oktobar – Ajatolah Ruhollah Homeini je prisiljen otići iz Iraka u Francusku. Živio je u egzilu u Iraku nakon neuspjeha vjerskog otpora protiv šahove agrarne reforme iz 1963. koja je lišila vjersku službu njenog imetka.
31. oktobar – prekinut je iranski izvoz nafte jer radnici u naftnoj industriji počinju štrajkove kojima je u konačnici smanjena proizvodnja.
5. novembar – Bjesne protesti protiv šaha u Teheranu. Deset demonstranata je ubijeno.
6. novembar – Vlada je podnijela ostavku i zamijenjena je vojnom vladom na čelu s generalom Gholam-Rezom Azharijem, šefom glavnog štaba oružanih snaga Irana. Nekoliko urednika novina je uhapšeno i nametnuta je cenzura, što je dovelo do dvomjesečnog štrajka novinara. Šah obećava da se “prethodne greške nezakonitosti, okrutnosti i korupcije neće ponoviti”.
13. novembar – Anti-amerikanizam jača. Počinje egzodus Amerikanaca koji je doveo do pada njihovog broja sa 45.000 na 12.000 do januara.
25. novembar – Iz Pariza, Homeini poziva na otpor protiv “ilegalne” vojne vlade.
8. decembar – Pirotehničari su spalili sjedište Grummana, američkog proizvođača aviona, u Isfahanu, nekih 350 kilometara južno od Teherana.
10. decembar – Demonstracije protiv šaha, s procijenjenim brojem učesnika od 300.000 do 2 miliona, prerastaju u mirni marš.
24. decembar – Američki marinci bacaju suzavac u masu koja pokušava napasti američku ambasadu u Teheranu.
29. decembar – Šah traži od Shahpoura Bakhtiara iz opozicijskog Nacionalnog fronta da formira novu građansku vladu.
1. januar 1979. – Šah se prvi put u dva mjeseca pojavljuje pred novinarima i priznaje da “bi volio” ići na odmor “ako situacija to dopusti”.
4. januar – Bakhtiar je imenovan za premijera.
13. januar – Šah imenuje vijeće koji će predstavljati državu za vrijeme njegovog odsustva, a Homeini iz Pariza najavljuje formiranje Revolucionarnog vijeća i pripremu za “Islamsku Republiku”.
16. januar – Šah odlazi iz Irana upravljajući avionom, koji se nikada ne vraća. Demonstranti pozdravljaju odlazak.
Na vidiku je revolucija
1. februar – Homeini se vraća iz egzila.
9. februar – Iranske trupe poslane su ugušiti demonstracije u znak podrške Homeiniju, koje su organizirali kadeti zračnih snaga u bazi u Farahabadu, na južnoj periferiji Teherana.
10. februar – Islamisti i ljevičarske gerile bore se protiv šahovih trupa oko baze Farahabad, prisiljavajući ih da se povuku sa velikim gubicima. Joe Alex Morris Jr., dopisnik LA Timesa na Bliskom istoku, poginuo je tokom bitke.
11. februar – Generalštab Irana izjavljuje da su oružane snage neutralne i da je trupama naređen povratak u kasarne, garantirajući uspjeh islamske revolucije. Akcija osuđuje Bakhtiarovu vladu i premijer bježi iz Teherana u Francusku.
14. februar – Američku ambasadu u Teheranu opustošili su navodno ljevičarskih gerilci koje su kasnije otjerali revolucionarni stražari lojalni Khomeiniju. Ubijen je jedan Iranac, a napadači su privremeno zadržali 101-og taoca. Među njima su američki ambasador William Sullivan i 19 marinaca. Naređena je masovna evakuacija Amerikanaca koji su ostali u Iranu.
16. februar – Revolucionarna pravda inaugurirana je strijeljanjem četvorice vrhovnih generala, uključujući i bivšeg šefa tajne policije. Više od 500 drugih ljudi, od kojih su mnogi vojni oficiri, bivši ministri, agenti tajne policije, kurdski pobunjenici i arapski disidenti, pogubljeni su u narednim mjesecima.
18. februar – palestinski lider Yasser Arafat prvi je strani lider koji je posjetio Khomeinija.
5. mart – Iran nastavlja sa izvozom nafte prvi put nakon što je štrajkovima obustavljena proizvodnja nafte.
6. mart – Iran najavljuje da će se šahu suditi u odsustvu.
19. mart – Navodi se da je oko 170 ljudi izgubilo živote u dva dana borbe u Sanandaju između kurdskih pobunjenika i revolucionarne garde. Kurdi intenziviraju zahtjeve za autonomijom.
30. mart – Milioni Iranaca poslušali su Khomeinija i zaokružili “da” na referendumu o zamjeni monarhije islamskim revolucionarnim režimom.
13. maj – Ajatolah Sadeq Khalkhali, šef teheranskog revolucionarnog suda, poziva na ubistvo šaha, nekih članova njegove porodice i bivših visokih zvaničnika koji su pobjegli u inozemstvo.
30. maj – U tri dana teških borbi u južnom lučkom gradu Khorramshahr između Arapa koji traže autonomiju i revolucionarne garde gine 100 ljudi, prema računici Arapa. Iran kasnije optužuje Irak da podržava arapske pobunjenike.
3. august – Iranci biraju Vijeće stručnjaka u kojem dominiraju svvjerski službenici, a koje broji 73 člana, kako bi formulisali i ratificiali novi ustav. Izbore bojkotira Nacionalni front.
4. septembar – Iranska vlada naređuje udruženju Associated Press da zatvori svoj teheranski ured, žaleći se da su izvještaji o borbama između vladinih trupa i kurdskih pobunjenika bili “u osnovi netačni”. Četiri dopisnika AP-a dobila su naredbu da napuste zemlju.
23. oktobar – Šahu se daje dozvola da uđe u Sjedinjene Države i primi u bolnicu u New Yorku radi uklanjanja žučne kese i liječenja raka.
4. novembar – Iranski studenti militanti opustošili su američku ambasadu u Teheranu nakon trosatne borbe. Oni uzimaju taoce, uključujući 62 Amerikanca, tražeći izručenje šaha.
(TBT, AP, Prevela Jasmina S. Drljević)