Čak i britanska premijerka Theresa May će, barem privatno, priznati da je sve veća vjerovatnost odgode britanskog napuštanja Evropske unije, odnosno Brexita. Sada sve više pobornika Brexita zaziva čak i kraljicu kako bi osigurali da Velika Britanija stvarno napusti Evropsku uniju 29. marta.
Business Insider se pita može li kraljica stvarno intervenirati i kakva su pravna ograničenja njenih moći.
Obustava rada parlamenta
Zastupnici će glasati u utorak o amandmanu kojim se tjera premijerku na traženje produljenja roka za napuštanje Evropske unije. Pobornici Brexita sada strahuju da bi protivnici britanskog napuštanja mogli iskoristiti to produljenje kako bi spriječili Brexit. Kraljica može obustaviti rad parlamenta na nekoliko dana, a zakoni u raspravi bi automatski bili odbijeni.
Prvi problem je što takvo što mora tražiti premijerka, a ona je već rekla da se protivi zaustavljanju rada parlamenta u tako ključnom razdoblju za državu. Drugi je što bi zastupnici lahko mogli uvesti u proceduru drugi zakonski akt.
Odbijanje pristanka
Britanska pravila vladanja kažu da kraljica mora potpisati svaki zakon prije njegovog stupnja na snagu. Teoretski to znači da ona može odbiti svaki zakon i tako ga spriječiti. Međutim, posljednji put se takvo što dogodilo 1707. godine i vjerojatno bi dovelo do neviđenje političke krize.
Iako kraljica ima moć veta, vjerovatnije bi ona to iskoristila u nekim suludim situacijama. Postoji teoretska mogućnost da bi ona iskoristila svoju moć, ali gotovo niko ne misli da bi kraljica bacila državu u još veću krizu samo kako bi osigurala Brexit na specifičan dan. Kojeg su odlučili zastupnici prije dvije godine.
Nakon povijesnog poraza Therese May i njezinog plana i programa za Brexit svi se zastupnici u Parlamentu, građani i stručnjaci mogu složiti samo u jednome – nitko ne zna kako dalje. Pet je najvjerovatnijih scenarija koji bi se mogli dogoditi, većina uključuje pomicanje roka za aktivaciju članka 50 (sada je to 29. mart). Ukoliko se želi u potpunosti zaboraviti i “izbrisati” aktivacija članka 50, vrlo je vjerovatan drugi referendum.
Izmijenjena verzija sporazuma Therese May
To se, za sada, čini kao verzija koju, jasno, gura trenutna premijerka Theresa May i oni koji je podržavaju. Iskoristiti nedavni potop te otići u Brisel i moliti dodatne dogovore i koncesije oko problema Irske (porozna granica). Jedini je problem što je EU dala do znanja da je Irska članica EU te da oni niti na koji način ne misle dodatno izolirati već fizički izoliran otok.
Koliko bi neki pozitivni ishod bio podržan u Parlamentu? Vjerovatno bi ‘da’ glasalo nešto malo više od onih 202 od prošlog puta osim ako May ne osigura neke, malo vjerovatne, radikalne promjene.
“No-deal” izlazak
Ovo je opcija ako zastupnici i premijerka ne iznađu neko rješenje – izlazak 29. i automatski prijelaz na WTO pravila (kad je o trgovini riječ). Međutim, pokazalo se kako je jasna većina protiv te opcije. Čak postoji prijedlog za amandman od strane laburistkinje Yvette Cooper da se to spriječi. Stariji su konzervativci također rekli da je to opcija koja “nije opcija”.
Manje od 100 zastupnika u Parlamentu bi prihvatilo takav razvoj situacije.
Norveška-plus/jedinstveno tržište/Efta
Ovo je nekoliko izrazito sličnih varijanti koji označava scenarij gdje UK ostaje u carinskoj uniji i kao dio jedinstvenog tržišta, ili za stalno ili dok se ne iznađe bolje rješenje (posebno za Irsku). Norveška je jedna od četiri članice EFTA-e (Evropean Free Trade Association), kao što je bila i Britanija dok se nije 1973. pridružila tadašnjoj ekonomskoj zajednici Evrope. Takva bi varijanta jako limitirala ekonomsku štetu, no potrebna je sloboda kretanja ljudi, što je politički jako teško. Osim toga, Norvežani su dosta jasno i glasno rekli kako ne bi primili Veliku Britaniju nazad u EFTA-u.
Teško je procijeniti koliko bi zastupnika to podržalo – možda dvjestotinjak, ponajviše Laburista, nešto Konzervativaca i Škota.
Carinska unija
Ili još preciznije, “nova”, a ne dosadašnja carinska unija. Ideja je to Laburista koji kažu kako bi to pomoglo biznisima i riješilo irsko pitanje granice. May tvrdi da ide kontra referenduma jer onemogućava VB da potpisuje vlastite trgovinske dogovore
Što se potpore tiče većina Laburista (256 zastupnika) bi tome dala glas, za ostatak bi krucijalno bilo koje su još ponude na stolu
Drugi referendum
“Želja naroda”, tako to zovu pripadnici udruga i grupa koji zastupaju ideju novog referenduma. Postavlja se pitanje kako bi glasilo referendumsko pitanje – želite li Brexit uopće ili koji od ovih “podvrsta Brexita” želite. Pozitivna je stvar što bi to razdrmalo Parlament koji je “zapeo”. Negativno je to što referendum sa sobom nosi kompleksnosti organizacije, tajminga ali i reakciju onih koji su za odlazak koji će reći da je “stvar riješena 2016”.
Što se potpore u Parlamentu tiče, također je jako teško procijeniti – od 170 zastupnika do potencijalno 300, ovisi o brojnim faktorima.
(TBT)
