KULTURA
Bjeloruskinja Svetlana Aleksijevič
dobitnica je Nobelove nagrade za književnost za “njezino polifonijsko
pisanje, spomenik patnjama i hrabrosti našeg doba”, objavila je u četvrtak
Švedska akademija nagrađujući dobitnicu s 8 miliona kruna.
FOTO: Aleksijevič (Screenshot:
YouTube/Reuters)
Bjeloruskinja Svetlana Aleksijevič
dobitnica je Nobelove nagrade za književnost za “njezino polifonijsko
pisanje, spomenik patnjama i hrabrosti našeg doba”, objavila je u četvrtak
Švedska akademija nagrađujući dobitnicu s 8 miliona kruna.
Aleksijevič (67), je 14. po redu žena kojoj je pripala Nobelova nagrada za
književnost, a bila je nominirana među 198 kandidata.
Svojim je pisanjem pokrila neke od najvažnijih događaja u Bjelorusiji u doba
Sovjetskog Saveza i nakon njegova raspada, uključujući nuklearnu katastrofu u
Černobilju, sovjetsko-afganistanski rat i sam raspad SSSR-a.
Dvije njezine najpoznatije knjige su
“Černobiljska molitva” koja donosi iskaze svjedoka te “Rabljeno
doba – kraj crvenog čovjeka”, koja je prevedena na hrvatski, o postsovjetskoj
tranzicijskoj stvarnosti, prijelazu iz jednog društvenog sustava u drugi.
“Homo sovieticus”
Brojni Bjelorusi čitaju njezine knjige iako režim, koji ne trpi njezin prikaz
“homo sovieticusa”, nesposobnog da bude slobodan, brani njezina djela
u Minsku gdje književnica provodi dio godine.
“30 ili 40 posljednjih godina posvetila je ‘kartografiranju’ sovjetskog i
postsovjetskog čovjeka. No zapravo to nije povijest zbivanja. To je povijest
emocija”, objasnila je tajnica Švedske akademije Sara Danius.
Rođena 31. svibnja 1948. na zapadu Ukrajine u obitelji seoskih učiteljia,
Aleksijevič je diplomirala novinarstvo na Univerzitetu u Minsku i tada je počela
tonski bilježiti iskaze žena koje su se borile u Drugom svjetskom ratu. Iz tih
tonskih zapisa izgradila je svoj prvi roman “Rat nema žensko lice”,
pisan ruskim jezikom, kao što su i sljedeći.
Od tada je Svetlana Aleksijevič istom metodom pisala svoje dokumentarne romane,
intervjuirajući godinama ljude koji su proživjeli duboko potresna iskustva.
Proslavili su je “Dečki iz cinčanih sanduka”, memorijalno djelo o
ratu u Afganistanu, objavljeno 1990.
Aleksijevič je, prema očekivanjima, imala najviše izgleda da dobije
ovogodišnjeg ‘Nobela’ za književnost s popisa kandidata na kojem su se isticala
imena kao što su Gnugi wa Thiong'o iz Kenije, pjesnik Adonis (Ali Ahmad Said
Asbar), rođen u Siriji te Jon Fosse iz Norveške i Haruki Murakami iz Japana.
S izuzetkom priznanja za ekonomiju, nagrade je utemeljio švedski industrijalac
Alfred Nobel (1833-1896), izumitelj dinamita i one se svečano uručuju 10. decembra, na godišnjicu njegove smrti.
(The Bosnia Times, Hina)
