Moguće je da ste tome svjedočili na poslu, dok ste se družili s prijateljima ili tokom prazničnog ručka s rodbinom: Neko ko o nekoj temi zna jako malo, tvrdi da zna puno. Takva osoba možda čak smatra da je i stručnjak. Ovaj fenomen ima naziv, Dunning-Krugerov efekt. Nije riječ o bolesti, sindromu ili mentalnom poremećaju. Prisutan je do određene razine kod svih i to još otkako je ljudskog uma. Jedino što ga je posljednjih godina proučila i dokumentirala socijalna psihologija.
David Dunning i Justin Kruger 1999. godine su u svom radu u Journal of Personality and Social Psychology predstavili rezultate istraživanja onoga što je bilo poznato filozofima još otkako je Sokrat navodno rekao da je “jedina prava mudrost da znaš da ništa ne znaš”. Charles Darwin je to isto izdigao na novu razinu 1871. rekavši da “neznanje puno češće dovodi do samouvjerenosti nego što to čini znanje”. Pojednostavljeno, nedorasli ljudi smatraju da znaju više nego što doista znaju i skloniji su hvalisanju svojim znanjem.
Kako bi ispitali Darwinovu teoriju istraživači su ispitali ljude u nekoliko područja; gramatika, logično razmišljanje i humor. Nakon svakog testa ispitali su sudionike istraživanja što smatraju kako su prošli, odnosno, pitali su ih što misle koliko su drugih ispitanika nadmašili. Dunning je bio šokiran rezultatima, unatoč tome što su oni potvrdili njegove hipoteze. Jedan za drugim, bez obzira na područje, ispitanici koji su na testu prošli loše, svoju su kompetenciju ocijenili više.
U prosjeku, oni koji su bili u najdonjoj desetini uspješnosti, za sebe su rekli da imaju dojam da su po uspješnosti bili rangirani na 70 posto. Oni koji su najmanje znali o čemu govore, vjerovali su da su po znanju bili u rangu stručnjaka. Rezultati Dunninga i Krugera ponovili su se u još najmanje desetak područja, u matematici, poznavanju vina, šahu, medicini među kirurzima i u sigurnosti oružja među lovcima. Tokom izbora i u mjesecima nakon predsjedničke inauguracije, poraslo je zanimanje za Dunning-Krugerov efekt.
Traženje izraza “dunning kruger” na Googleu svoj vrhunac doseglo je u maju 2017. i otada je ostalo na toj razini. Što s tiče Wikipedije, posjećivanje stranice s pojmom “Dunning-Krugerov efekt” naglo je uzletjelo krajem 2015. Trenutno je “puno više pretraživačkih aktivnosti” o tom efektu nego što je bilo odmah nakon objave, kazao je Dunning. Tipično je da zanimanje za istraživanje neke teme vrhunac dostiže pet godina nakon izvorne studije, te potom slabi.
“Tako da, istina, to ima puno veze s politikom. Ljudi nastoje razumjeti drugu stranu. Svjedočimo naglom usponu političkih suprotstavljenosti, koje je postalo i gadno i ekstremno, pa ljudi traže objašnjenja.”
Izjave predsjednika Trumpa pune su pogrešaka, pogrešnih tvrdnji i nevjerodostojnosti, a on svejedno pokazuje veliku vjeru u svoje sposobnosti. On kaže da ne čita dugo jer probleme rješava “s vrlo malo znanja povrh onoga što ga već posjeduje”. Izjavljivao je u intervjuima da ne čita duge izvještaje zato što “već tačno zna o čemu je riječ”. On koristi “najbolje riječi” i ima “visoku inteligenciju” dok negira konsenzus znanstvenika o klimatskim promjenama.
Prije nekoliko desetljeća rekao je da je mogao okončati Hladni rat: “Uzelo bi mi sat i po vremena za naučiti sve što se ima za naučiti o projektilima”, kazao je Lois Romano, novinarki The Washington Posta, tokom večere 1984.
“Uostalom, mislim da ja to sve već znam”, rekao je.
“Donald Trump precjenjuje svoje znanje već desetljećima. Nimalo ne iznenađuje da se tako nastavio ponašati i u Bijeloj kući”, kazao je Brendan Nyhan, politolog sa Univerziteta u Michiganu.
Dunning-Kruger “objašnjava jednu vrstu oholosti”, kazao je Steven Sloman, kognitivni psiholog sa Univerziteta Brown.
“Činjenica je da Trump živi zatvoren u balonu. On je čovjek s nikakvim političkim sposobnostima, koji nema pojma da ima nikakve političke sposobnosti. To mu onda pruža ekstremno samopouzdanje.”
Sloman smatra da je Dunning-Krugerov efekt postao popularan i izvan znanstvenog svijeta zato što se taj jednostavan fenomen može primijeniti na sve nas. A ljudi su, dodao je, razumjeti što se to događa u svijetu. Mnogi ljudi “ne mogu razumjeti uspon Trumpa”, kazao je Sloman. “On je potpuna suprotnost svemu što cijenimo kod političara, potpuna je suprotnost svim vrijednostima za koje smatramo da ih Amerikanci cijene”.
Zato neki od tih ljudi očajnički nastoje pronaći nešto znanstveno za objasniti ga. Bilo da ljudi nastoje razumjeti “drugu stranu”, bilo da traže način kako da ga nazovu, Dunning-Krugerov efekt djelotvoran je u oba slučaja, objašnjava Dunning rast popularnosti za taj fenomen.
Posljedice Dunning-Krugerovog efekta obično su bezopasne. Ako ste ikada osjetili da ste test riješili odlično, da bi vam nastavnik odgovore redom označio kao pogrešne, iz prve ste ruke iskusili Dunning-Krugera. No, zna biti i smrtonosno. 2017. bivši neurokirurg Christopher Duntsch osuđen je na doživotni zatvor zato što je mrcvario nekoliko pacijenata.
“Njegova izvedba bila je jadna. Funkcionirao je na razini studenta neurohirurgije prve ili druge godine, a nije razumio koliko mu je tehnika loša”, pisao je jedan od njegovih kolega hirurga.
Dunning kaže da je efekt posebno opasan kada neko s utjecajem ili namjerom da čini zlo, nema nikoga ko bi mu iskreno i otvoreno govorio o njegovim pogreškama. Naveo je nekoliko primjera pada aviona koji su se mogli izbjeći samo da je posada otvoreno razgovarala s pretjerano samouvjerenim pilotom.
“Govorimo o situacijama kada ljudi previše podčinjeni svojim nadređenima”, objasnio je Dunning.
“Morate oko sebe imati ljude koji su vam voljni reći ako griješite.”
A što se događa ako nekompetentne osobe ne žele priznati svoje manjkavosti? Jesu li toliko samouvjereni u svoju predstavu vlastitih znanja da će odbaciti već i samu ideju o usavršavanju ili poboljšavanju? Ne iznenađuje da Dunningovo dodatno istraživanje pokazuje da su ispitanici s najslabijim rezultatima pokazivali najmanje volje da prihvate kritiku ili interes da se usavršavaju.
(TBT, The Washington Post)
