Predsjednik SAD Donald Trump će se slijedećeg jutra probuditi u ekstremno promjenjenom političkom okruženju, pošto će biti suočen sa dvogodišnjim ratom dvije partije u Predstavničkom domu koji će voditi demokrate uz mogućnost da mu “izdaju” sudski poziv kao i da blokiraju njegove zakonodavne akcije.
Po prirodi otvoren za borbu, predsjednik SAD-a će biti u situaciji da bira između eskalacije sukoba koji je urušavao Washington prethodnih godina i pokušaja da pronađe neku vrstu pomirenja što je rijetko bio slučaj u toku dosadašnjeg mandata.
Trump je u danima uoči glasanja pokazivao znake da bi mogao da omekša u budućnosti, mada njegovo pomjeranje ka bipartizmu i saradnji zapravo nikada nisu dugo trajali.
Pošto njegova stranka više ne drži sve nivoe vlasti u Washingtonu, više neće moći da zaobilazi opoziciju ako želi da se prioriteti sa njegove agende zaista i sprovedu u zakonodavnom procesu.
I jednako važno, neće više imati republikansku većinu koja će ga čuvati od istraga koje demokrate tako jarko žele da sprovedu.
Novi Predstavnički dom će mnogo dublje ulaziti u pitanja njegovih ličnih i političkih odnosa, tražit će poreske prijave koje je tajio, još dublje će ući i pitanje bilo kojih njegovih veza sa Rusijom i bilo koje vrste sukoba interesa.
U najekstremnijem slučaju, demokratski Predstavnički dom bi potencijalno mogao da zaprijeti impeachmentom u zavisnosti od rezultata istrage specijalnog istražitelja Roberta Millera koji se nije oglašavao tokom kampanje, mada su partijska vodstva prilično oprezna kada je takva mogućnost u pitanju.
“Administracija će biti pod povećanim nadzorom i morat će da polaže odgovornost demokratskom Predstavničkom domu”, rekao je bivši kongresmen Tom Davis, republikanac iz Virginije. “Tražiće više istraga i sudskih poziva. Medeni mjesec je gotov. Glasači su odabrali da predsjedniku ispostave račun umjesto da mu ispišu blanko ček.”
Trump je treći predsjednik zaredom koji je doživio udarac na međuizborima. Demokrate Billa Clintona su 1994. izgubile oba doma Kongresa, republikanci Georga Busha Juniora su izgubili oba doma 2006, a Barak Obama i njegove demokrate su izgubili Predstavnički dom 2010. i Senat 2014. godine.
Ali, Clinton i Obama su uspjeli da prežive taj udarac i obezbjede reizbor na slijedećim predsjedničkim izborima, što upućuje da je politički korisno imati opoziciju. Trump se do sada u politici osjećao komforno i imao samopouzdanja kada je imao neprijatelja s kojim će da se odmjerava.
“Proces aktiviranja sudskih poziva i istraga će biti težak”, rekao je Mark Short bivši Trumpov direktor Bijele kuće za zakonodavstvo. “Ali, vjerovatno ne postoji ništa što bi više pomoglo predsjednikovom reizboru nego da ima Nancy Pelosi kao predsjednika Predstavničkog doma.”
Nekadašnji demokratski kongresmen iz New Yorka Steve Israel, kaže da su rezultati “i ovakvi i onakvi” za predsjednika.
“Sa demokratskom većinom, ima šta mu je potrebno za kampanju 2020, ali nijedan predsjednik ne želi da druga stranka ima mogućnost aktiviranja sudskih poziva – a naročito ne ovaj predsjednik.
Trump je kampanju za ove izbore nazvao referendumom o njegovom mandatu, govorio je pristalicama da glasaju za republikance kako bi se nastavila njegova politika i kako bi ga sačuvali od impeachmenta.
Jasno je stavio do znanja da bi pobjeda predstavljala njegov lični uspjeh, a istovremeno je rekao da poraz republikanaca ne bi bio njegov poraz.
Istakao je da je historija protiv njega, jer većina predsjednika doživi da njihova stranka izgubi mjesta u Kongresu na međuizborima, pokušavajući da napravi otklon od posljedica koje bi mogle da dođu sa porazom.
Imao je poentu. Na 39 međuizbora od 1862. godine, stranke koje su imale predsjednika u Bijeloj kući su 35 puta izgubile Predstavnički dom, a Senat 24 puta.
S druge strane, Trump je pošteđen najgoreg ishoda pošto je Republikanska stranka zadržala Senat, što mu omogućava da i dalje potvrđuje sudije i izbore za druge funkcije.
Senat će najverovatnije da blokira svaki neprijateljski zakon koji bi demokratski Predstavnički dom mogao da usvoji, čime će izbjeći opciju da predsjednik koristi veto.
Ali i udar koji su republikanci doživjeli na izborima za guvernerska mjesta bi mogao da zakomplikuje Trumpovu kampanju za reizbor. Demokrate su zauzele Trumpova utvrđenja u državama poput Kansasa i Michigana koje je predsjednik osvojio prije dvije godine, a upravljanje demokrata ovim državama bi moglo da oteža da to ponovi 2020. godine.
Gradonačelnik Chicaga Emanuel Rahm, bivši demokratski kongresmen i šef kabineta Baraka Obame, kaže da je uspjeh demokrata u Predstavničkom domu i trkama za guvernere loša poruka predsjedniku u trenutku kada je nezaposlenost 3,7 odsto, skoro najniže u posljednjih pola veka.
“Ne bi bilo logično da demokrate pobjede”, rekao je Emanuel. “Činjenica je da je ovo plavi talas sa crvenim potpisom.”
Demokrate, dodao je on, su izgradile “metropolsku većinu”, okupili su glasače iz urbanih dijelova i predgrađa što će otežati Trumpu da osvoji novi mandat.
Kako će se predsjednik oporaviti, ako do toga dođe, možda će postati jasnije u danima i nedjeljama koje predstoje kada prestroji svoj kabinet i odluči da li će nastaviti predstavu sa odlazećim republikanskim Kongresom oko novca potrebnog za ispunjenje njegovog obećanja o izgradnji zida na južnoj granici, pošto je malo vjerovatno da će mu ta sredstva biti dostupna kada demokrate formalno preuzmu Predstavnički dom u januaru.
Istraga o ruskom mješanju u izbore 2016. godine je pauzirana tokom kampanje, ali bi uskoro mogla da se približi kraju, što bi moglo da ga izazove da na pteze poput zatvaraja istrage ili otpuštanja istražitelja Millera. Bilo kakav potez te vrste bi zapalio Vašington i potencijalno isprovocirao Predstavnički dom da iskoriste svoja ovlaštenja.
Ipak, Trump je fleksibilnija politička figura od mnogih, sposoban je da promjeni svoje pozicije bez straha da će to izgledati nedoslijedno, i kao rezultat, on bi u teoriji mogao da krene putem saradnje sa demokratama, uprkos riziku da bi to moglo da razljuti njegove republikance.
Predsjednik koji je prijetio nuklearnim ratom lideru Sjeverne Koreje a potom iznosio izjave ljubavi, mogao bi lako da se prestroji u nekoga ko pregovara sa Demokratskom strankom.
“Pozitivno za Trumpa u pobjedi demokrata je što omogućava komprimise u rješenjima oko recepta za lijekove i infrastrukture”, rekla je Sara Fagen, nekadašnji politički direktor Bijele kuće za vrijeme Busha Juniora. “Ali to će značiti i da će članovi njegove administracije trošiti mnogo, mnogo sati na istrage i odgovoarajući u ispitivanjima po sudskim pozivima.”
Trump također zadržava ovlaštenja u spoljnoj politici, kao i drugi predsjednici tokom sukoba sa Kongresom, i on u petak odlazi na vikend u Pariz, gdje će sa drugim svjetskim liderima obilježiti 100. godišnjicu kraja Prvog svjetskog rata.
Steve Israel kaže da sukob nije jedini ishod i da to zavisi od načina na koji predsjednik odgovori na promjenu u Kongresu.
“Vjerujem da ovdje postoji skrivena prilika”, rekao je. “Demokrate u Predstavničkom domu i u Senatu mogu da izađu sa prijedlogom zakona o investicijama u infrastrukturu i smanjenju cjena lijekova po receptu, što su dva pitanja za koje se on zalagao u kampanji.
“Ako pristane na dogovor”, dodao je, “marginalizovat će republikanski Senat gdje oni brane 20 mjesta na slijedećim izborima. Ako ne pristane da dogovor, nema sa čim da nastupi. Kako god, volan je u rukama demokrata.”
(TBT,NYT)