MARKER
Derviš Sušić je poznat kao autor zloglasnog
pamfleta “Parergon” u kojem je po izravnom nalogu Udbe oklevetao Islamsku
zajednicu u bivšoj Jugoslaviji da je kolaborirala sa njemačkim fašistima.
FOTO: Hajdarević, Imamović (AA)
Obilježavanjem 90. godišnjice rođenja bh.
književnika Derviša Sušića u Tuzli je otvorena manifestacija ˝Cum Grano Salis˝.
Sušić je poznat kao autor zloglasnog pamfleta “Parergon” u kojem je po izravnom
nalogu Udbe oklevetao Islamsku zajednicu u Jugoslaviji da je kolaborirala sa
njemačkim fašistima. A nakon što se javno usprotivio ovom pogromaškom pamfletu
tadašnji urednik islamskih informativnih novina “Preporod” Husejn ef. Đozo je
proskribiran od režima kao “narodni neprijatelj”. Tako da Đozini biografi tvrde
da je je ova afera i pritisak Udbe prouzročio njegovu naprasnu smrt.
Navodno je pisanje “Parergona” bilo
dodijeljeno Meši Selimoviću kao “partijski zadatak”. Da bi izbjegao da
sudjeluje u ovom zločinačkom poduhvatu komunista protiv svojih sunarodnjaka,
Selimović je zauvijek napustio Sarajevo i preselio se u Beograd. Pošto je Sušić
bio sin imama i kao takav se već bio dokazao kroz literaturu kako su mu
omiljeni likovi ugledna vjerska i nacionalna muslimanska klijentela, preko
kojih se obračunavao sa “vjerskim zabludama i predrasudama” u ime “progresa”,
pisanje “Parergona” mu je bio relativno lahak zadatak. On je u “Parergonu”
prikazao Mehmed ef. Handžića i Kasim ef. Dobraču kao kolaboracioniste i fašitičke
simpatizere.
Zanimljivo je da su pripadnici Mladih
muslimana imali odbojan stav prema hodžama, kojeg nije skrivao ni sam Alija
Izetbegović kako u svojim tekstovima tako i javnim nastupima. Na pitanje odakle
takav animozitet prema hodžama kod pripadnika Mladih muslimana, odgovor je (u
povjerenju) dao jednom svom prijatelju. “Najopakiji udbini sinovi prema nama
bili su sinovi imama!”
Postoji vrlo valjana osnova da će neka
buduća generacija hrabrijih historičara “Parergon” ocijeniti kao komunistički
ideološki “upljuvak” iz kojeg je metastazirala islamofobija na Balkanu do
genocidnih razmjera.
Stoga bez obzira na eventualnu književnu
vrijednost djela Derviša Sušića, hodže i uposlenici Islamske zajednice ne bi
smjeli preći preko njegovog zločinačkog pera koje je poput
mušričko-komunističkog koplja zbijeno u sami pleksus islama i muslimana u BiH.
Hadžem Hajdarević, pjesnik, i akademik Enes
Karić, valjda su toliko obrazovani da znaju za ovo opako djelo tuzlanskog
pisca.Tako da ostaje jedino problem imana i morala kod njih.
Karić predsjednik žirija
Nagrada Meša Selimović, za najbolji roman
objavljen u prethodnoj godini na jezičkom govornom prostoru Bosne i Hercegovine,
Crne Gore, Hrvatske i Srbije, dodijeliće se posljednjeg dana ove književne
manifestacije, 5. septembra.
˝Derviš Sušić doživio je sudbinu mnogih
književnika koji nisu kvalitetno pročitani. Ovo današnje obilježavanje nije
oživljavanje njegovog lika i djela, jer su njegovi romani dovoljno živi i
objavljuju se, a pisac je toliko velik da je besmisleno govoriti koliko je on u
centru, a koliko na margini˝, izjavio je književnik Hadžem Hajdarević.
Mustafa Sušić, piščev bratić, zahvalio se u
ime porodice na obilježavanju ovog jubileja, a pisac Sušić rođen je u
Vlasenici, 3. juna 1925. godine.
˝Tuzla je prije nekoliko godina napravila
sobu posvećenu Sušiću sa raznim eksponatima i privatnim predmetima. Derviš je
jednom izjavio da su ovaj grad i njegova spisateljska biografija toliko
isprepletani da više ne zna ni gdje je rođen, ali da je književno rođen u
Tuzli˝, rekao je Mustafa Sušić i dodao da je pisac u ovom gradu i umro, u
Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, 1. septembra 1990. godine.
Narodna i univerzitetska biblioteka u Tuzli
nosi naziv ˝Derviš Sušić˝, a Edin Jahić, direktor biblioteke rekao je da je
manifestacija ˝Cum Grano Salis˝ znak da i u teškim ekonomskim uslovima nismo
zaboravili knjigu.
Inače, tokom četiri dana trajanja
manifestacije, koja se ove godine održava po 15. put, bit će obilježene i
godišnjice rođenja još trojice velikih književnika sa ovih prostora: 150.
godišnjica rođenja Silvija Strahimira Kranjčevića, 110 godina od rođenja Hasana
Kikića i 100. godišnjica Branka Ćopića.
Ove godine u konkurenciji za nagradu ˝Meša
Selimović˝ za najbolji roman su: Filip David s romanom “Kuća sećanja i
zaborava”, Dževad Karahasan s romanom “Utjeha noćnog neba”,
Damir Karakaš i roman “Blue Moon”, Andrej Nikolaidis s romanom
“Devet” i Ivica Prtenjača i roman “Brdo”.
Predsjednik ovogodišnjeg žirija je akademik
Enes Karić.
(The Bosnia Times)