Serena Williams je željela izvinjenje. Američka teniserka je kažnjena zbog kršenja pravila u meču za titulu US opena prošlog mjeseca i bila je bijesna na sudiju Carlosa Ramosa.
“Duguješ mi izvinjenje”, rekla mu je. “Reci! Reci da ti je žao.”
Mnogi fanovi su stali na njenu stranu pošto je izgubila od Naomi Osake, ali su drugi branili Ramosa kao fer sudiju. Williamsova je ta, kažu oni, koja bi trebalo da se izvini zbog ružnog završetka turnira.
Na kraju se izvinjavala jedina osoba kojoj niko nije imao šta da zamjeri.
“Znam da su svi navijali za nju”, rekla je poslije meča Naomi Osaka (20), koja je osvojila svoju prvu grand slam titulu. “Žao mi je što je moralo ovako da se završi.”
Za neke je to bila najveća nepravda. “Šteta je što su njen momenat radosti i trijumfa pokvarili povici publike i što je mislila da mora da se izvinjava jer je pobjedila miljenicu publike”, napisala je Margaret McGregor u pismu Timesu.
To nije iznenadilo Margaret Renkl koja je primjetila da se ljudi teško izvinjavaju čak i kada se javnost okrene protiv njih. Ako pogledamo zapažene slučajeve poput rasističkog tvita glumice Roseanne Barr, “mnogo toga ukazuje na to da nijedna javna ličnost zapravo ne razumije istinsko kajanje”, navela je Renklova u Tajmsu. “Ili bar ne umije da izrazi žaljenje.”
Ali to je nešto što se da naučiti. Pitajte one, poput Margaret Renkl, koji su upoznati sa takozvanom “katoličkom krivicom”.
“Jedna od najkorisnijih stvari koje sam naučila u katoličkoj školi jeste fundamentalna struktura izvinjenja”, navela je ona. A tu strukturu povezuje sa molitvom koja počinje: “Moj bože, duboko mi je žao…”
Do trenutka kada završite molitvu, navela je Renklova, shvatite da pravo izvinjenje podrazumjeva i istinsko kajanje, prihvatanje posljedica i odlučnost da taj prestup ne počinite ponovo, niti da se ponovo nađete u situaciji gdje biste mogli da ga ponovite.
Molitva, napisala je ona, “dobra je osnova za nešto što više uopšte ne djeluje bazično: znati kako da sredite zbrku koju ste sami napravili”.
Naravno, nisu svi skloni tome da u katehizmu traže uputstvo za kajanje, naročito sada. “Bog zna da svijet i dalje čeka na Katoličku crkvu da se izvini zbog nekih svojih kriminalnih grešaka”, napisala je Margaret Renkl.
Ali možda postoji metod izvinjavanja koji se može naučiti iz druge velike svjetske religije: fudbala. Ako ste gledali bilo koju utakmicu Svjetskog prvenstva ovog ljeta, sigurno ste to primetili: igrače koji nisu iskoristili šansu da daju gol, kako dižu ruke i prekrštaju ih iza glave. Zvijezde to rade. Timovi. Psiholozi i zoolozi su proučavali taj pokret i kažu da on odražava nevjericu ili stid.
Ili, kao u molitvi, staromodno kajanje.
To je znak “da znate da ste zeznuli stvar”, rekla je Jessica Tracy, profesor psihologije na Univerzitetu Britanska Kolumbija. “To govori drugima ‘Jasno mi je i žao mi je i zbog toga ne morate da me izbacite iz grupe, ne morate da me ubijete’.”
(TBT, NYT)