Hong Kong – Velika studija sprovedena u Kini pokazala je da zagađenost vazduha negativno utiče na jezičke i matematičke sposobnosti ljudi.
Veza između zagađenosti i respiratornih bolesti je dobro poznata, a većina eksperata sada veruje da male atmosferske čestice također povećavaju rizik od srčanog napada i moždanog udara. Da li ovaj oblik zagađenosti vazduha utiče i na kognitivne sposobnosti još uvek nije utvrđeno, ali je nekoliko studija nagovijestilo tu mogućnost.
Najnovija studija stručnjaka iz Kine i Sjedinjenih Država analizirala je kako dugoročna izloženost zagađenom vazduhu utiče na rezultate matematičkih testova i prepoznavanja riječi. U studiji je učestvovalo više od 25.000 ljudi iz 126 kineskih okruga.
Autori su otkrili da je kognitivni uticaj kumulativnog izlaganja među učesnicima studije najizraženiji kod starijih muškaraca. Ti rezultati su uznemirujući dijelom zbog toga što je kognitivno propadanje faktor rizika za Alchajmerovu bolest i druge oblike demencije.
Studija “dodatno naglašava potrebu da se pozabavimo zagađenjem vazduha kako bi se zaštitilo zdravlje najmlađe i najstarije populacije”, rekla je Heather Adair-Rohani iz Svjetske zdravstvene organizacije sa sjedištem u Ženevi.
Atmosfersko zagađenje je dugo prepoznato kao značajna prijetnja globalnom javnom zdravlju. Svjetska zdravstvena organizacija je 2016. prijavila da 92 posto ljudi u cijelom svijetu diše ono što je klasifikovano kao nezdrav vazduh.
Tim istraživača iz Francuske i Britanije je 2014. naveo u studiji da je zagađenje izazvano saobraćajem u Londonu povezano sa postepenim opadanjem kognitivnih funkcija kod učesnika studije čiji je prosjek godina bio 66.
U Kini, koja ima najveći broj ljudi sa demencijom na svijetu, očekuje se da će njihov broj porasti na 75,6 miliona do 2030. sa 44,4 miliona koliko ih je bilo 2013.
Nova studija “implicira da je indirektni uticaj na zdravlje društva možda veći nego što smo prethodno mislili”, naveli su autori. “Uski fokus na negativne posljedice po zdravlje može da potcijeni ukupnu cijenu zagađenja vazduha.”
Studija je otkrila da “akumulativno izlaganje” ima dubok uticaj na rezultate verbalnih testova, naročito kod starijih, manje obrazovanih muškaraca.
Bijes javnosti u Kini zbog smoga i respiratornih bolesti povezanih sa njim toliko je veliki da su zvaničnici posljednjih godina zatvorili fabrike koje rade na ugalj, nametnuli ograničenja broja vozila i potrošnje uglja u stambenim kvartovima i šalju timove policije da ispituju poslovanje fabrika.
Nedavna studija je pokazala da je oko 142 miliona ljudi, nešto više od polovine populacije ispitane u 155 kineskih gradova, bilo izloženo 2014. “multikontaminirajućim koncentracijama” daleko iznad limita SZO.
Rajasekar Balasubramanian, stručnjak za kvalitet vazduha sa Narodnog univerziteta Singapur, koji nije učestvovao u studiji, kaže da je slično istraživanje sada potrebno sprovesti i u drugim zemljama.
“Ishod tih studija će obezbijediti čvrstu naučnu osnovu za jačanje kontrole kvaliteta vazduha i smanjenje zagađenosti”, rekao je on. “Na taj način će se zaštiti zdravlje ljudi i u zemljama u razvoju i u razvijenim zemljama.”
(TBT, NYT)