Za Trumpovu administraciju, saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman bi mogao biti savršen bliskoistočni partner. On predvodi strateški plan protiv Irana, održava mirne odnose sa Izraelom i kupuje milijarde dolara vrijedno američko oružje.
Za Muhameda bin Salmana, Trump je jednako podoban saveznik. Predsjednik SAD-a se previše ne zamara demokratijom i ljudskim pravima – niti sudbinom jednog saudijskog novinara koji je nestao u Turskoj.
Prema nekoliko eksperata iz Saudijske Arabije, u godinu i po dana otkako je postao de facto saudijski lider, 33-godišnji Mohammed bin Salman vjeruje da od Trumpove administracije ima odriješene ruke da bude brutalan i krvav koliko god želi – i u vođenju nemilosrdnog rata u Jemenu i navodnom smaknuću političkih oponenata kao što je Jamal Khashoggi.
A brutalan je i krvav, prema mnogim svjedočenjima. Khashoggi, istaknuti saudijski novinar koji je u svojim kolumnama za Washington Post kritizirao sve represivnije tendencije Mohameda bin Salmana, nestao je prije sedam dana nakon što je ušao u konzulat Saudijske Arabije u Istanbulu. Od tada raste broj dokaza da su ga ubili saudijski agenti koji su možda djelovali po naredbama krunskog princa.
To je dio sve besramnije, dosad neviđene, saudijske kampanje kojom bi se utišali pobunjenici koji bi mogli dovesti u pitanje legitimitet Mohameda bin Salmana, jer je bio izabran preko zbačenog prestolonasljednika Mohameda bin Nayefa (kojeg je novi krunski princ kasnije stavio u kućni pritvor), kazao je Bruce Riedel, bivši zvaničnik CIA-e koji je savjetovao posljednja četiri američka predsjednika oko pitanja u vezi sa Saudijskom Arabijom i Bliskim istokom.
Uprkos tome, Trumpova administracija nastavlja reagirati na pitanja o Khashoggijevoj sudbini krajnje oprezno – službena Saudija ponavlja da ne znaju šta mu se desilo.
Američko vijeće nacionalne sigurnosti i predstavnici CIA-e odbili su komentirati slučaj za FP, a glasnogovornica State Departmenta Heather Nauert je na kratkom sastanku izjavila kako svaki upit turskoj vladi treba doći od FBI-a. Ipak, bez dobijanja konkretnog službenog zahtjeva za pomoć od dotične zemlje, FBI ne istražuje zločine na drugim kontinentima ukoliko se ne radi o terorističkim djelima ili napada na američke državljane. Na osnovu službenih izjava SAD-a, čini se da takav zahtjev iz Turske nije upućen.
Glasnogovornica Bijele kuće Sarah Huckabee izjavila je za medije da su savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton i Trumpov zet Jared Kushner – MbS-ov vršnjak s kojim je sklopio prijateljstvo – pozvali princa da istraži šta mu se dogodilo. Državi sekretar Mike Pompeo također je uputio poziv.
Što se tiče samog Trumpa, u srijedu je izjavio novinarima da je u Bijelu kuću želio pozvati Khashoggijevu vjerenicu Turkinju. (Khashoggi je otišao u saudijski konzulat po dokumente koji su mu trebali da ženidbu). Trump je kazao da će „istražiti“ Khashoggijev nestanak i dodao: „Ne možemo dozvoliti da se ovo dešava novinarima niti bilo kome.“ Trump je također kazao da ne zna šta se desilo novinaru, a o MbS je kazao: „Uvijek sam ga smatrao finim čovjekom.“
Uistinu, jedina Trumpova kritika upućena Saudijcima bila je u vezi s cijenama nafte. Predsjednik je Generalnom vijeću UN-a prošli mjesec izjavio da je OPEC predvođen Saudijom „kao i obično, prevario ostatak svijeta… Branimo mnoge od ovih država nizašta, a one nas iskorištavaju dajući nam visoke cijene nafte. To nije dobro.“
Tokom svoje kampanje u Mississippiju Trump je također lično kritizirao MbS-ovog oca, kralja Salmana: „Kralj mi je drag… ali rekao sam: ‘Kralju, štitimo vas. Bez nas se možda ovdje ne bi ni zadržao duže od dvije sedmice. Morate platiti za svoju vojsku, morate.'“
MbS je požurio pomiriti se sa svojim američkim partnerom. Trumpovi komentari nisu bili ništa posebno važno, naredni dan je izjavio za Bloomberg News. „Pogledate li kompletnu sliku, 99% je dobrih stvari i jedna loša,“ izjavo je princ. „Volim raditi s Trumpom. Zaista volim raditi s njim, a mnogo toga smo zajedno postigli na Bliskom istoku.“
Trumpova veća agenda na Bliskom istoku, naročito se usklađujući sa Saudijskom Arabijom i Izraelom oko zauzdavanja Irana, izgleda da je glavni razlog za njegovu šutnju u vezi s MbS-ovom historijom kršenja ljudskih prava. U slučaju Khashoggija, američki predsjednik je otvorio vrata fizičkim napadima na novinare iznova nazivajući medije „neprijateljima naroda.“
„Siguran sam da nestanak novinara Washington Posta nije prioritet predsjednika ‘lažnih vijesti'“, kazao je Riedel. „Ne vjerujem da će Trumpova administracija poduzeti išta oko Khashoggija.“
Na kraju, obećava Trumpu da će mu dati ono što najviše želi – ugovore, mnoštvo njih. Krajem prošle godine, Kushner je s njim sklopio sporazume o prodaji oružja vrijedne 110 milijardi dolara. Nejasno je koliko će se tih ugovora realizirati (mnogi od njih nisu još potpisani), ali je Muhammed bin Salman je obećao da većina njih tek slijedi.
Nakon što je Trump postao predsjednik, “ponovo mijenjamo našu strategiju naoružanja u narednih 10 godina kako bismo više od 60 posto usmjerili ka Sjedinjenim Američkim Državama”, izjavio je za Bloomberg.
Riedel i drugi eksperti za pitanja Saudijske Arabije rekli su da MbS postaje još bezobzirniji i okrutniji u svojoj represiji dok istovremeno brilijantno sklapa prijateljstva na visokim pozicijama na Zapadu. Očarava moćnike na Zapadu govoreći o prihvatanju Izraela i smanjenju podrške vehabizmu, koji je radikalizirao veliki dio islamskog svijeta zahvaljujući saudijskim petrodolarima. Toliko je fascinantna prinčeva prisutnost da je prošle godine uspio začarati Thomasa Fridmana iz New York Timesa da ga ovaj nazove oživljenom nadom arapskog proljeća.
„Možda je u tome njegova genijalnost,“ kazala je Sarah Leah Whitson, koja prati stanje na Bliskom istoku za Human Rights Watch. “On je plašljivi tiranin i razbojnik … ali u smislu beskrupuloznosti, nijedan pripadnik saudijske kraljevske porodice nikad u svojim rukama nije koncentrirao toliko moći.“
Ovo je odstupanje od onoga što je nekada bio sistem zasnovan na konsenzusu u porodici Saud. “Saudijska Arabija je apsolutna monarhija, i imajući to u vidu, u većini slučajeva se ponaša u okviru međunarodnih normi”, rekao je Ridel. “Nije iskoristio da otme i ubije kritičare na tako radikalan način. Nije sakupio stotine svojih građana i pretresao ih u Ritz-Carltonu [kao što je prošle jeseni učinio Mohammed bin Salman]. Nije smjestio bivšeg krunskog princa u kućni pritvor. Ovo donekle odražava nesigurnu prirodu Salmanove pozicije. Njegov autoritet je izravan, a njegova presuda bezobzirna.”
Također se vjeruje da je saudijski rat protiv šiitskih pobunjenika u Jemenu, a koje podržava Iran, u potpunosti djelo Mohammeda bin Salmana, koji je bio novi ministar odbrane kada je rat pokrenut 2015. godine. Dugogodišnji ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije Saud al-Faisal za kojeg se znalo da se protivi napadu, bio je bolestan i preminuo je prije nego što je rat pokrenut. Od tada, Riedel je kazao: “Članovi saudijske kraljevske porodice pokušavaju uvjeriti sve da to nije porodična odluka”.
Iz te perspektive, navodno ubistvo Khashoggija nije nužno iznenađenje za vladara koji izgleda da vjeruje da je skoro siguran od odmazde. (Saudijski zvaničnici poriču da je ikakvo zlo u konzulatu učinjenu Khashoggiju i tvrde da je iz zgrade otišao samovoljno.)
Čak i u tom slučaju, možda je to bio korak predaleko, kažu neki kritičari. Riedel ističe da zvaničnici obaveštajnih službi smatraju da je Khashoggijev nestanak odrađen nemarno i loše, i zato su ga turske vlasti tako brzo razotkrile.
Zajedno sa svojim nesigurnim naporima da modernizira ekonomiju u Saudijskoj Arabiji – zbog čega Muhamed bin Salman opravdava represiju na domaćem terenu – sramota oko afere Khashoggi mogla bi njegovog oca i druge ključne članove porodice navesti na razmatranje podobnosti MbS za tron.
U SAD-u, ako demokrate preuzmu Predstavnički dom tokom izbora 6. novembra, neki od sporazuma o trgovini oružjem SAD-a i Saudijske Arabije mogli bi biti stavljeni na čekanje. To bi također bio korak unazad za Mohameda bin Salmana. “On i dalje uživa zaštitu svog oca, i to je ključno”, rekao je Riedel. “Ali ne bih se iznenadio ako se ukloni iz linije nasljeđivanja ili dođe do pokušaja atentata.”
(TBT, FP, Prevela Jasmina S. Drljević)