Haag – U gradu koji je simbol međunarodne pravde, ambasadorka Burundija je prilično usamljena. Dok se njena vlada suočava sa optužbama za ubistvo, silovanje i mučenje, ona se zalaže da se Međunarodni krivični sud ne miješa, zahtjev koji nije preterano popularan. Ambasadorka Vestin Nahimana kaže da sud ugrožava suverenitet Burundija.
Njene kritike su slične argumentima despota koje je Zapad dugo odbacivao. Ali njen stav je nedavno dobio podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa čiji je savjetnik za nacionalnu bezbjednost John Bolton sud nazvao „neefikasnim, neodgovornim i prosto opasnim“ i zaprijetio sankcijama tužiocima i sudijama koji rade na slučajevima protiv Amerikanaca.
Za Trumpovu administraciju, Boltonov govor je najnoviji primjer prezira prema globalnim organizacijama. ali za Međunarodni krivični sud ovo otvoreno neprijateljstvo se pojavljuje u nezgodnom trenutku. Sud, otvoren 2002. godine, je zamišljen kao stalno svjetsko sudsko tijelo koje će se baviti ratni zločinima, genocidom i drugim zločinima protiv čovječnosti. Ali bivši tužilac je sada optužen za korupciju. Svega osam ljudi je osuđeno a najznačajnija presuda, protiv bivšeg potpredsednika Konga Žana-Pjera Bembe, je oborena zbog pravnih greški.
Mnogi američki saveznici i pored toga na sud gledaju kao na simbol međunarodnog poretka a Boltonovi komentari su viđeni kao poziv da se ignoriše autoritet suda.
Sjedinjene Države su uvijek na sud gledale sa podozrenjem iz straha da bi mogao da se okrene protiv američkih vojnika. Predsjednik Bill Clinton je 1998. potpisao Rimski sporazum kojim je sud uspostavljen iako je primijetio „značajne nedostatke“. Kongres nikad nije ratifikovao sporazum ali su ga u svoje vreme podržali i predsjednici George Bush i Barack Obama.
Boltonovi komentari su upozorenje sudu zbog navodne namjere da se istražuju ratni zločini u Afganistanu, uključujući CIA-ino zlostavljanje zarobljenika. On je rekao da tužilaštvo predstavlja prijetnju američkom suverenitetu. Također je dodao da za mnoge u Africi, sud predstavlja oruđe modernog evropskog kolonijalizma.
Njegovi komentari vrlo su slični stavu sudanskog predsjednika Omara Hasana al-Bašira koji je optužen za genocid. „To su pitanja kojima se bave lideri Mjanmara, Nove Koreje i Rusije“, rekao je David Schefer, bivši američki ambasador koji je radio na Rimskom sporazumu.
Boltonov govor je izazvao zabrinutost da li će sud opstati bez podrške najvećih zemalja svijeta. Kina i Indija ga nikada nisu podržavale. Rusija također. Dok evropske zemlje na organizacije poput MKS-a gledaju kao na važna sredstva kontrole diktatora, američki konzervativci ga vide kao smetnju. Sjedinjene Države na kraju krajeva čine najveći dio mirovnih misija Zapada. Zbog čega bi onda, kažu Bolton i njegovi saveznici, Sjedinjene Države izlagale svoje građane nadzoru.
Grupe za zaštitu ljudskih prava su naročito zabrinute zbog prijetnji međunarodnim advokatima i sudijama.
„S obzirom da ovo dolazi od zemlje domaćina Ujedinjenih Nacija, veoma je opasno za međunarodni pravni poredak“, rekao je William Pace, predsjedavajući Koalicije za međunarodni sud, organizacije koja podržava MKS. „Potkopava fundamentalne stubove međunarodnog poretka osmišljene poslije Drugog svjetskog rata kako bi se spriječio Treći svjetski rat“.
(TBT, NYT)