ANALIZA
Generalno za sada se čini da uprkos prijetnjama Sofija drži situaciju s radikalnim Islamom pod kontrolom. Nema pouzdanih podataka da su građani Bugarske uzeli ili uzimaju učešće u armiji ISIL-a.
Piše Metodi Metodijev, thebsniatimes.ba
U današnje vrijeme gotovo svaka država u
Evropi suočena je s prijetnjama terorizma. Bugarska nije izuzetak, a osim toga
ova zemlja ima i ulogu čuvara spoljne granice Evropske unije zbog svojih granica
sa Crnim morem i Turskom.
Da li ima tragova islamskog ektremizma u
Bugarskoj? Može li država postati meta kao što su, recimo SAD? Odgovori na
ovakva pitanja mogu biti veoma različiti i varijabilni – od izjave premijera
Bugarske Bojka Borisova – „Mi smo mala zemlja i niko neće nas dirati“ do stava
Predsjednika Bugarske Rosena Plevnelijeva – „Moramo pratiti, čuvati i paziti na
sve što se dešava na tom polju“.
Umjereni sunitski islam
Istina je da je Bugarska u globalnim
planovima islamskih fundamentalista, a isto tako i neka istraživanja specijalne službe
Bugarske potvrđuju pokušaje za njihovo ubacivanje u Bugarsku. Kada je prije
nekoliko godina iz Bugarske bio protjeran Jordanac Ahmed Musa zbog stvaranja
ćelije zabranjene organzacije „Muslimanska braća“ Magnus Ranstorp s
Univerziteta „Saint Andrews“ je izjavio da je cilj te organizacije propovijedanje
islamskog ektremizma s ciljem osnivanja radikalne islamske države. Radikalni islam
pokušava ući u Bugarsku i kroz sumnjive fondacije i to ne samo u Bugarsku nego
i u druge zemlje Balkana poput Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, tj. u
države gdje postoji kompaktna muslimanska populacija.
Muslimani u Bugarskoj prakticiraju umjereni
sunitski Islam i generalno nemaju nikakve namjere da stvaraju radikalne
islamske aktivnosti u zemlji. Propovijedanje Islama u državi se nalazi pod
kontrolom Glavnog muftijstva Bugarske kao i nastavne vjerske aktivnosti na tom
polju. Sa druge strane Bugarska je na granici s Islamskim svijetom i Bugarske
službe su mnogo puta presjekle pokušaje ubacivanja islamskih ekstremista u
zemlju.
Procesuirano 13 imama
Primjer u tom pogledu je hapšenje jednog
Sirijca prije nekoliko dana koji je član hakerske grupe koja koristi ime „MECA“
(Middle East Cyber Army) u Sofiji. Smatra se da grupa održava čvrste veze sa
Islamskom državom i do sada je napala više od 3.500 web stranica u cijelom
svijetu. Na početku januara ove godine u Bugarskoj je uhapšen Francuz Fric
Žoašen koji se smatra jednim od organizatora napada na magazin „Šarli Ebdo“
kada je pomenuti pokušao da pređe bugarsko-tursku granicu. Mnogi simpatizeri ISIL-a
pokušavaju preći tu granicu i uključiti se u aktivnosti novog Khalifata poslije
pooštravanja kontrola po turskim aerodromima. Granica između Bugarske i Turske
sa dužinom od 275 kilometara je trenutno jedna od najbolje čuvanih granica u
Evropi, ne samo zbog dolaska sve većeg
broja ilegalnih emigranata s Bliskog i Srednjeg Istoka nego i zbog pokušaja
pristalica ISIL-a iz zemalja EU da pređu preko te granice i spoje se sa
istomišljenicima u Siriji i Iraku.
U Bugarskoj je već završio i sudski proces
protiv 13 imama za propovijedanje antidemokratske ideologije. Jedan od njih –
Ahmed Musa je proglašen krivim dobivši efektivnu presudu od 4 godine
zatvora za propovijedanje radikalnog Islama i vjerske mržnje i netrpeljivosti.
S druge strane se šire glasine da će upravo Bugarska i Španija biti prve dvije evropske
države u kojima će ISIL uspostaviti Halifat…
Generalno, za sada se čini da uprkos prijetnjama
Sofija drži situaciju s radikalnim Islamom pod kontrolom. Nema pouzdanih
podataka da su građani Bugarske uzeli ili uzimaju učešće u armiji ISIL-a.
Naravno, Sofija nije Vašington i ne bi mogla u praksi da se ozbiljno
suprotstavi terorističim prijetnjama. Ali zbog toga Bugarska ima iza leđa NATO
i EU na čije strukture bezbjednosti bi uvijek mogla računati, mada to nikada ne
treba biti uzrok popuštanja opreznosti na tom polju.
The Bosnia Times
