Od priznavanja samostalne Republike Kosovo, Njemačka i SAD prvi put su se našli na suprotnim stranama kada je riječ o rješavanju kosovskog problema. I dok Washington podržava svaki dogovor Beograda i Prištine, pa čak i razgraničenje, Berlin i dalje inzistira na svojim “crvenim linijama” i kategorički se protivi mijenjanju granica.
Dvije najveće zapadne sile među prvima su priznale samostalnost južne pokrajine Republike Srbije i sve donedavno imale su skoro identičnu politiku prema Kosovu. Berlin je predlagao Srbiji da riješi pitanje Kosova po modelu dvije Njemačke, dok su američki dužnosnici na samostalnost Kosova gledali kao na svoj projekt i za njih je s time to bila gotova priča.
Međutim, predsjednici Srbije i Kosova, Aleksandar Vučić i Hašim Tači, izašli su sa svojim prijedlozima o “razgraničenju” i “mijenjanju granica”, koji se svode na podjelu Kosova i razmjenu teritorija. I dok se Washington, iznenađujuće, složio s dogovorom dvije strane, uključujući i promjenu granica, Berlin je ponuđene prijedloge odmah odbacio. Da sasvim drugačije gledaju na rješavanje kosovskog problema, u Beogradu je potvrdio i Ron Johnson, američki senator i bliski Trumpov suradnik.
“Rekao bih da je Njemačka podvukla crvenu liniju u odnosu na to koliko će daleko ići u rješavanju pitanja odnosa Srbije i Kosova, dok SAD nije”, izjavio je Johnson.
Je li moguće postići i provesti bilo kakav dogovor bez suglasnosti Njemačke? Koliko je stav Berlina “tvrd” i postoji li neka šansa da se on promijeni? Stefan Surlić, asistent na FPN, kaže da njemački stav može biti presudan, jer “ako je odlučan i rezolutan, može ugroziti daljnji put Srbije prema Europskoj uniji”.
“To se može dogoditi ukoliko se Beograd odluči za scenarij koji ne odgovara Berlinu. Njemačka Zapadni Balkan vidi kao Rubikovu kocku i smatra da, ako dođe do razgraničenja, da će to izazvati promjene i u drugim zemljama regije. Na kraju o njemačkom stavu ovisi kada ćemo postati članica EU-a”, objašnjava Surlić.
Sa druge strane, dodaje on, SAD smatraju da je ključno da Kosovo dobije pun međunarodni subjektivitet, posebno članstvo u UN.
“Nepostojanje ‘crvenih linija’ moglo bi se čitati i kao da sve što je prihvatljivo Beogradu i Prištini, uz poštivanje mira i sigurnosti ljudi, prihvatljivo je za razmatranje i u Washingtonu”, zaključuje Surlić.
On smatra da je promjena stava Berlina moguća ukoliko bi oko ideje razgraničenja postojao široki konsenzus Srba i Albanaca, kao i ako zemlje u regiji službeno podrže takvo rješenje.
“Kako su ta dva uvjeta u ovom trenutku neostvariva, male su šanse da Berlin promijeni stav”, navodi Surlić.
Jelica Minić, predsjednica Foruma za međunarodne odnose, ne vjeruje da bi netko stavio veto na rješenje koje je prihvatljivo i Beogradu i Prištini.
“Prijedlog o razgraničenju prihvatljiv je za EU, SAD i Rusiju. Međutim, Njemačka je vrlo važna, zato se pita i nju. Ako bi Beograd i Priština postigli dogovor, bilo bi potrebno uložiti puno energije u uvjeravanje Berlina da podrži to rješenje”, kaže Minić.
Ona, međutim, podsjeća da mi zapravo ne znamo što stoji u prijedlogu o razgraničenju, kao i postoji li jedinstvo Vučića i Tačija oko njega. Ona, također, upozorava da Beograd i Priština moraju biti oprezni oko poruka koje stižu iz Amerike.
“Kao što su u Prištini vjerovali da imaju punu podršku SAD-a u pregovorima s Beogradom i politikom koju Kosovo vodi, što se ispostavilo da nije tako, i Beograd bi trebao razmisliti je li podrška koja dolazi iz Washingtona bezrezervna. SAD prekraja granice u drugim dijelovima svijeta (podržava ujedinjenje Palestine i Jordana), što je opasno. Dvije strane bi se trebale dogovoriti bez precjenjivanja mišljenja velikih sila”, zaključuje Minić.
John Bolton, savjetnik Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost: “Američka politika je da ako se dvije strane mogu međusobno dogovoriti i postići sporazum, mi ne isključujemo teritorijalne korekcije”.
Angela Merkel, njemačka kancelarka: “Nema promjena granica na Balkanu. Izgleda da to svaki put moram ponavljati”.
Johannes Hahn, povjerenik EK za proširenje: “Prijedlog o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova treba ostaviti njima, neka oni o tome raspravljaju. Oni jasno znaju što su naši uvjeti i smatram da, ako želite nešto postići, treba razmišljati i izvan kutije. Svako rješenje mora pridonijeti široj stabilnosti ove regije”.
Marija Zaharova, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije: “Rusija se zalaže za dosljednost i suverenitet teritorija Srbije, ali ćemo poštovati sve odluke koje Srbija donese u vezi Kosova”.
(TBT, Blic)
