Ukoliko smo mislili da religija pripada prošlosti i da živimo u novom dobu “razuma”, trebalo bi se osvrnuti na podatke da se 84 odsto svjetske populacije izjašnjavaju kao vjernici. Oni su generalno mlađi i imaju više djece od onih koji se izjašnjavaju kao ateisti. Tako da bismo mogli kazati da svijet, uprkos geografskim varijacijama, postaje sve religiozniji.
Gledajući svjetsku populaciju, još uvijek je više kršćana (31,2 odsto). Sljedeći su muslimani sa 24,1 odsto. Pripadnika hindu religije ima 15,1 odsto, a budista 6,9 odsto. Jevreji čine 0,2 odsto populacije i koncentrirani su pretežno u Americi i Izraelu. Ostatak vjerujućih pripada drugim religijskim grupama. Procenat onih koji još uvijek praktikuju folklorne ili tradicionalne religije iznosi svega 6 odsto.
Godine 2015. procenat onih koji su se izjasnili da nemaju religijskih aspiracija iznosio je 16 odsto. Oni nisu nužno ateisti, već i agnostici (nisu sigurni u Božije postojanje) i oni koji vjeruju da neka “viša sila postoji, ali ne mora biti Bog”.
Geografija dosta utiče na religioznost. Najviše vjernika nalazi se u Aziji, ali ona jeste i najmnogoljudniji kontinent. I među njima je najviše hinduista, budista i onih koji upražnjavaju folklorne religije. Najmanje vjernika u Aziji ima u Kini.
Najmanje vjernika među svjetskom populacijom pored Kine nalazi se još u Češkoj republici i Sjevernoj Koreji.
Prosječna starost u svijetu iznosi 28 godina. Dvije religije imaju prosječnu starost ispod navedene i to su muslimani (23 godine) i hinduisti (26 godina). Druge velike religije imaju u prosjeku starije stanovništvo od globalnog presjeka: kršćani 30 godina, budisti 34 godine i jevreji 36 godina. Prosječna starost onih koji se ne osjećaju vjernicima iznosi 34 godine.
Religija koja najbrže raste u svijetu jeste islam i to dvostruko brže nego ukupna globalna populacija. Pretpostavlja se da će između 2015. i 2060. godine biti 32 odsto muslimana i da će ta religija zabilježiti porast od 70 odsto. Kršćanstvo će, najvjerovatnije, izgubiti vodeće mjesto, uprkos porastu vjernika u Africi.
Trebalo bi i da hinduisti zabilježe rast od 27 odsto, kao i jevreji od 15 odsto, zahvaljujući ultra ortodoksnoj struji.
Muslimanke rađaju u prosjeku 2,9 djece, više od ostalih religija gdje taj prosjek iznosi 2,2 odsto. Jedino još kršćani imaju u prosjeku 2,6 novorođenčadi, ali i veću smrtnost, naročito u Evropi. Ona za sada iznosi 37 odsto.
Čak 23 odsto američkih muslimana za sebe tvrde da su preobraćenici i taj broj konstantno raste, kako u Americi tako i u Evropi, usljed priliva izbjeglica. Mada, u Evropi se bilježi i porast migranata koji prelaze u kršćanstvo.
Za Kinu se vjeruje da će do 2030. godine biti većinski krššćanska zemlja. Pretpostavka je da će to biti protestantska struja, jer ona raste svake godine za po 10 odsto.
Najstarijom religijom smatra se hinduizam, koja datira oko 7.000 g.p.n.e. Judaizam je sljedeća najstarija (2.000 g.p.n.e.), koju prati zaratustrijanstvo, religija nastala u drevnoj Persiji u 6. stoljeću p.n.e.
Sve su učestalije debate da nove religije zapravo nisu religije uopće. Ovo se prije svega odnosi na internet religiju kopimizam, pastafarijanizam i odred džedaja.
Šta će porast vjernika i religijskih grupacija donijeti čovječanstvu u budućnosti ostaje da se vidi. Ali, da su religijski uticaji na svijet ogromni pokazuje i činjenica da je Donald Trump pobijedio na izborima zahvaljujući glasačima koji su se izjašnjavali kao evangelistički kršćani.
(TBT, The Guardian)
