Kada Toata Molea pogleda prema moru i svojoj floti ribarskih čamaca na ostrvu Guadalcanal, on zamišlja mogućnosti nove veze sa spoljnim svijetom: planirani podvodni internet kabl koji će razvući Australija.
Kada se okrene na drugu stranu, ka glavnom putu koji prolazi kroz Honijaru, glavni grad Solomonovih Ostrva, vidi drugu formu stranog ulaganja: desetine zgrada i radnji koje su kupili ili izgradili kineski imigranti.
“Posjeduju sve”, kaže 54-godišnji Molea o svojim kineskim susjedima. “Bojim se da će u narednih 10 godina ovo mjesto biti preplavljeno Kinezima.”
Posljednji put kada je Guadalcanal brinuo o preuzimanju bilo je kada se 60.000 američkih vojnika borilo protiv japanskih vojnika za kontrolu nad ostrvom u jednoj od najžešćih bitaka Drugog svjetskog rata. Sada je ostrvo postalo pozornica za novi hladni rat strateške konkurencije.
Poslije više godina mahom nekontrolisanih kineskih investicija i imigracije u južnom Pacifiku, Australija i Sjedinjene Američke Države udvostručile su svoje napore u regionu – upozoravajući lokalne zvaničnike da se previše oslanjaju na Kinu i takmičeći se ko će dati više pomoći.
Nema nikakve sumnje da je “strateško nadmetanje za uticaj u Indo-pacifičkom regionu u porastu”, kaže Met Matthew, zamjenik pomoćnika državnog sekretara u Birou za istočnoazijska i pacifička pitanja. Kao posljedica toga, kaže on, “ne smijemo uzimati prijateljstvo sa pacifičkim nacijama zdravo za gotovo.”
Sjedinjene Države su se obavezale da će ostrvskim zemljama u Pacifiku dati više od 350 miliona dolara u vidu pomoći za policiju, ribare i druge potrebe. Svjetska banka je više nego udvostručila svoj razvojni budžet za Pacifik i povećala ga na 808 miliona dolara tokom trogodišnjeg perioda.
Ali Australija je otišla još dalje. Pomoć Pacifiku je porasla na 1,3 milijarde australijskih dolara (960 miliona dolara) u ovogodišnjem budžetu, što je porast od 18 procenata. Gotovo trećina pomoći iz australijskog budžeta se odvaja za region Pacifika, gdje ima dvadesetak zemalja i teritorija sa 11 miliona stanovnika na više od 20.000 ostrva.
Veliki dio tog novca će biti usmjeren na postavljanje podvodnog internet kabla koji će povezivati Guadalcanal (i Papuu Novu Gvineju) sa Australijom. Stručnjaci smatraju da su fondovi Australije najsnažniji primjer, do sada, napora da se parira kineskim naporima u regionu.
Kineska kompanija Huawei je prošle godine saopćila da planira postaviti kabl i Solomonovim Ostrvima osigurati brz internet.
Kada je Australija saznala za taj plan, zaprijetili su da im neće dati dozvolu za konekciju kad kabl stigne do Sidneja jer Huavej smatraju sigurnosnom prijetnjom.
Australijski zvaničnici su ponudili alternativu: Australija će platiti za kabl koji će biti u funkciji do 2019.
“Australijska vlada to pomno prati”, kaže James Betley, bivši visoki komesar Australije za Solomonova Ostrva.
Kada su vidjeli kineski prijedlog, dodaje on, Australijanci su jasno rekli: “Okej, to je crvena linija preko koje nećemo preći.” No za vlasnike biznisa, ovaj kabl je neophodan i ne mogu ga dočekati. Povezanost je veoma slaba, a internet pristup dobija se preko satelita. To znači da i najmanja oluja može prekinuti konekciju.
Anthony Vece (41), premijer Guadalcanala, jedan je od onih koji guraju u budućnost sa brojnim partnerima. Kaže da je dva puta prošle godine išao u Kinu kako bi ugovorio investicije za razvoj turizma na ostrvu, uključujući i novi aerodrom. Kaže da bi volio dobiti i novi, glavni put.
“Ne možete nas smjestiti u kutiju”, kaže Vece dok sjedi u kancelariji na glavnom putu kroz Honijaru koji postoji mahom zahvaljujući Drugom svjetskom ratu i američkoj mornarici i koji je prepun prašine i rupa. “Data nam je prilika da od drugih dobijemo stvari koje su dobre za naš narod.”
