U velikom metalnom skladištu Mark Fini otvara visoki stakleni cilindar i sipa alkohol na poslužavnik na dnu i pali ga. Kada zatvori vrata, otvoreni ventilacioni otvor na dnu uvlači zrak i iznenada vatrena spirala sune na gore, uski stub plamena visok gotovo četiri metra.
U divljnini, ovi vatreni vrtlozi su neočekivani i opasni. Neočekivano snažni vrtlog krajem jula, koji se dogodio tokom postojećih požara u Kaliforniji, išao je brzinom od 230 kilometara na sat, bjesneći i vrteći pepeo, trunje i plamen gotovo 90 minuta. Vrtlog je počupao drveće, oljuštio koru sa njih i oborio strujne kablove.
U laboratoriji za nauku vatre u Misuli, dr. Fini i drugi proučavaju vrtloge kao i puteve koji plamen van kontrole prokrči kroz šume i pašnjake zapadnih krajeva Sjedinjenih Država. Naučnici žure naučiti i razumiju kombinirane efekte toplije klime, drveća koje se suši i koje hrani požare i sve većeg naseljavanja divljine.
„Fizika ponašanja požara je mahom misteriozna“, rekao je dr Finni. „Nama tek predstoji prosvjetljenje na ovom polju“.
Veliki požari gore drugačije od malih: debla, grane i drugi izvori goriva ponašaju se drugačije na drugačijim temperaturama. A šumski požari često pokazuju nelinearno i neočekivano ponašanje. Stručnjaci u laboratoriji se nadaju da će stvoriti kompjuterski model koji će bolje predstaviti ova ponašanja i pomoći u predviđanju njihovih šablona.
Stručnjaci su otkrili da energija šumskog požara varira. „Što je veći, brže sagorjeva gorivo a to znači da su mnogo manje predvidljivi nego što smo mislili“, rekao je Fini.
Kalifornija je suočena sa neočekivanom sezonom od čak 17 požara.
Stručnjaci vjeruju da će stotine miliona drveća koje su na Zapadu ubile brezine bube izazvati još požara kako bude padalo. „Ogromna gomila mrtve šume je nova realnost“, rekao je dr. Fini.
Ogromne gomile drveća koje dugo gori i žbunja mogu usisati zrak poput peći i tako prerasti u vrtlog požara koji drvo sagorijeva osam puta brže od običnog požara, rekao je on.
Tokom požara, toplota se diže u vertikalnom stubu i kako se podiže i hladi, povlači još vrelog zraka sa dna i dobija dovoljno energije za okretanje.
„Postojanje goriva ima za posljecdiu da se požari ponašaju mimo našeg trenutnog razumijevanja i modela“, rekao je dr. Fini. „To može dovesti do požara koji su van svake kontrole“.
Još jedan faktor koji treba uzeti u obzir jer „tačkasto“ ponašanje žara. Povećane količine mrtvog drveta dovode do širenja tačkanja – pljuska vrelog žara koje jaki vjetrovi kupe sa zapaljenog drveća i raspršavaju ispred plamena. Tipičan opseg tačkanja je dva do tri kilometra, ali u Australiji neko drveće eukaliptusa može posijati žar u opsegu od 24 kilometra ispred požara.
Stručnjaci Državnog univerziteta Oregon proučavaju fiziku stvaranja žara i njegovog transporta kako bi bolje predvidjeli koja vrsta šumskog požara će izazvati varnice i gdje će one pasti.
David Blunk, tamošnji profesor asistent, kaže da razumijevanje rizika pomaže u evakuaciji ljudi i podizanju barikada.
Ni vrijeme požara nije dovoljno proučeno. Ekstremni požari povremeno stvaraju takozvane pirokumulus oblake iznag plamena koji ponekad donose jake grmljavine sa munjama koje opet mogu pokrenuti nove požare.
Prije velikog širenja ljudskih naseobina, zalihe goriva u šumama mogle su biti smanjene požarima niskog intenziteta svakih desetak godina. Sada, poslije 100 godina obuzdavanja i sprečavanja požara i nedavnim širenjem umirućeg drveća, goriva je toliko da kada dođe do požara, on bude veći i intenzivniji i uništava imanja i oštećuje prirodne sisteme čiji je nekada bio integralni dio. „Uzeli smo ekosistem koji su požari održavali i pretvorili ga u sistem koji požar uništava“, rekao je Fini.
Nema sumnje da toplija klima mijenja prirodu požara, čak i ako nije glavni krivac. Visoke temperature „prethodno zagriju gorivo i čine ga podložnijim paljenju“, rekao je Scott L. Stevens, ekolog požara sa Univerziteta Kalifornije, Berkeley.
Toplota takođe utiče na noćno ponašanje požara. „Ima više noći kada nema oporavka“ rekao je on.
Iako su više temperature faktor, dr. Fini smatra da ne smijemo tek tako odustati. „Klima se mjenja, u to nema sumnje. Ali ona postaje i izgovor da se ništa ne pokušava“, rekao je on.
(TBT, The New York Times)
