POVIJEST
Samo Gornji Vakuf i Rogatica mogu parirati Sarajevu po
broju uglednih intelektualaca/alima
Piše Ajdin Latić, thebosniatimes.ba
U Gornjem Vakufu je rođeno nekoliko znamenitih
Bošnjaka. Njihov nacionalni doprinos u nauci, historiji, religiji i poeziji je
neizmjerljiv.
Također se Vakufljani mogu pohvaliti i
hvaljeni su kao narod koji je nesebično dao svoj doprinos i žrtvu u svim
patriotskim bojnama i odrambenim ratovima. Tako historičari ističu vakufske
heroje u Boju pod Banja Lukom u vrijeme Austrougarske okupacije Bosne i
Hercegovine. Iako je bitka za ranjenike opisana kao epopeja Narodno-oslobodilačke borbe (NOB) doprinos Bošnjaka iz sela Privora i Neretvice nije
adekvatno istaknut. Bošnjaci tih sela su spasili Titov pokret prihvativši
ranjenike oboljele od tifusa u svoje domove. Samo objavljeni stenogrami
Tuđman-Šušak-Bobetko mogu biti historijski dokaz kakvi su bili borci Armije BiH
na ratištu od Konjica, Prozora do Gornjeg Vakufa!
Na naučnom polju kultna knjiga Muhameda
Hadžijahića “Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana”, objavljena 1974.
godine, je bez premca po važnosti za
rješenje nacionalnog statusa Bošnjaka. Njegovi radovi su prevođeni na engleski, njemački, francuski, češki i italijanski jezik.
Veliki broj njegovih članaka, kao i iscrpnijih radova se danas čuvaju u mnogim
međunarodnim bibliotekama.
Ime Ahmed ef. Bureka bilo je inkriminirano
u komunističkom režimu. Tako da je bilo došlo do zaborava ovog bošnjačkog
gorostasa iz Gornjeg Vakufa. Samo pobožne Sarajlije čuvale su uspomenu na ovog
vrlo simpatičnog, elokventnog, obrazovanog vjerskog bohema. Burek nije pisao
djela i njegov intelektulani angažman je prosvjetiteljske naravi. Bio je
virtuozni komentator islamskih knjiga i to je prenosio na studente u
Šerijatskoj gimnaziji, gdje je predavao, i na džematlije u Begovoj džamiji gdje je
držao propovijedi/vazove.
U novijoj povijesti pjesnička ostvarenja
Džemaludina Latića, koji je rođen u Pridvorcima kod Gornjeg Vakufa, dobivaju
regionalnu i svjetsku slavu. On je, naravno, jedan od najvećih živih bošnjačkih
pjesnika i intelektualaca.
Međutim, prema tvrdnjama orijetaliste i
kustosa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu Hase Popare, jedan Bošnjak iz
Gornjeg Vakufa, a dvoumi se da li se radi o Redžibu ili Hasanu Skopljaku, bio
je imam Poslanikove džamije u Medini s početka 18. stoljeća.
Poznato je da je Osman Sokolović,
Sarajlija koji je porijeklom od Čajniča, bio turbetar u Poslanikovoj džamiji. On je
otac Sinanudina, čuvenog hafiza, profesora i sarajevskog imama, koji je umro
1973. godine.
Još se tvrdi da je jedan Bošnjak, alim iz
Rogatice, postao šejhul-islam, iako nema sigurnih historijskih dokaza za to.
Ali, ako se zna da je jedan od najvećih
Bošnjaka koji je svojim intelektualnim djelovanjem obilježio drugu polovinu,
dakle vrijeme komunističkog režima, prošlog stoljeća, Husein Đozo također rođen
u Vagolovu kod Rogatice, onda ova bosanska varoš može po namu i ugledu
konkurirati Sarajevu i Gornjem Vakufu.