Brisel ima novu strategiju za borbu s tvrdoglavim glavnim gradovima srednje Evrope: divide et impera.
Kako se intenzivira borba EU s Mađarskom i Poljskom nad onim što Brisel vidio kao kršenje demokratskih normi u tim zemljama, Komisija vodi i zakulisnu borbu kako bi se postavila između njih i ostatka zemalja Višegradske skupine u koje su također uključene i Slovačka i Češka.
Diplomati i dužnosnici u regiji kažu kako Komisija koristi moć novca u tekućim proračunskim pregovorima. Ako je ova taktika pokaže uspješnom, Mađarska i Poljska bi se mogle naći osamljene i izolirane od ostatka Evrope.
Dok se države srednje Evrope suočavaju s mogućim značajnim smanjivanjem dodjele razvojnih sredstava u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju, Komisija je jasno pokazala čelnicima u Pragu i Bratislavi da im nije u interesu slijediti put poljskog Jarosława Kaczyńskog ili mađarskog Viktora Orbana.
Međusobni odnosi četiri članice Višegradske skupine od samog osnivanja 1991. godine su toplo-hladni, jer im se i interesi sve više razlikuju otkako su pristupile Evropskoj uniji 2004. godine, olakšavajući tako posao Briselu da s njima igra igre.
Te su podjele naročito došle do izražaja na godišnjem skupu regionalnih čelnika u organizaciji slovačke think-tank organizacije Globsec, u Bratislavi.
Poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz upozorio je kako bi davanje previše ovlasti Komisiji i prihvatanje prijedloga za veću integraciju u EU, poput onih koje je iznio francuski predsjednik Emmanuel Macron, “nametnulo ljudima volju elita”.
Ali drugi iz regije su bili oprezniji jer se boje da bi protivljenje velikim zemljama poput Njemačke i Francuske samo ojačalo moć.
“Bilo bi jako loše kad bi se procesi koje vodi Evropa, pretvorili u procese koje vode međuvladine institucije”, rekao je Ivan Korčok, državni sekretar za poslove u Evropskoj uniji, dodajući kako bi takav pristup samo naglasio razliku u ‘težini’ između velikih i malih zemalja.
“Ideja o međuvladinim institucijama postaje primamljiva ali bi mogao nastati problem za manje zemlje jer konfrontacija s Komisijom je mnogo drugačija nego li konfrontacija s ‘velikim igračima’.
Glavno pitanje koje povezuje zemlje Višegrada jest migracija, sa kvotama i drugim prijedlozima kojima ih se nastoji prisiliti za prihvaćanje značajnog broja izbjeglica. Ipak ovdje ih podržava mnogo drugih članica EU, uključujući i nekoliko zemalja s juga Evrope što remeti nastojanje Komisije da postigne kompromis u reformiranju postojećeg sistema.
Ono što još više brine je stav članica Višegradske skupine o prijedlogu ‘vladavine prava’, što bi omogućilo Briselu da obustavi proračunska sredstva zemljama za koje smatra da ne zadovoljavaju demokratske standarde EU.
Prijedlog slijedi odluku Komisije iz decembra kad je pokušala sankcionirati Poljsku zbog kontroverzne reforme pravosuđa za koju, kako kažu kritičari, žrtvuje neovisnost pravnog sustava i potkopava ustav.
Prema takozvanom članku 7. procesu pokrenutom od strane Komisije, Poljska bi mogla izgubiti svoje pravo glasa u EU. Takav je ishod ipak malo vjerovatan jer bi to zahtijevao jednoglasnu odluku svih ostalih članica EU – a Mađarska je signalizirala da će uložiti svoj veto.
Orbán je osigurao treći uzastopni mandat pobjedom na izborima prošli mjesec i to zahvaljujući svojoj politici da se odupire EU intervencijama i javnoj kampanji nazvanoj ‘Stop Brisel’.
Ipak, neki u Bruxellesu vjeruju da Orbánova kampanja za “neslobodnu demokratiju” nema samo efekt šoka, nego sumnjaju da bi na taj način mogao istražiti i bolje uvjete kad je u pitanju novac iz EU fondova. Mađarska se oslanja na EU fondove za više od 55 posto javnih ulaganja – a to je novac bez kojeg Orban ne može.
Predstavnici iz Slovačke i Češke u međuvremenu su jasno pokazali da nisu spremni žrtvovati vlastiti interes da bi odbranili Poljsku i Mađarsku jer i te dvije zemlje jako ovise o evropskom novcu. EU – fondovi finansiraju 55 posto javnih ulaganja u Slovačkoj i 43 posto u Češkoj, piše politico.eu.
Bratislava i Prag suočavaju se s vlastitim izazovima populizma i političkom korupcijom, ali njihovi politički interesi su sve bliže Njemačkoj i Austriji, s kojima su njihove privrede već odavno usko povezane i to mnogo više nego li sa zemljama bivšeg Varšavskog pakta. To se posebno odnosi na Slovačku koja ovisi o euru. Ako se ekonomija ove dvije zemlje nastavi kretati trenutnom putanjom, vrlo je vjerovatno da će se obje stati u podulji red evropskih korisnika EU sredstava i to u sljedećem dugoročnom proračunskom razdoblju.
Uprkos povećanom približavanju Višegradske skupine Zapadu, odluka Komisije da se s njima lopta mogla bi izazvati protuefekt, tim više ako populisti uspiju iskoristiti poteze Brisela u sklopu šire strategije za nametanje svoje volje cijeloj regiji. To se već dogodilo na primjeru migranata, koji je bilo kakav kompromis učinio nemogućom misijom.
Milan Nič iz Njemačkog vijeća za vanjske poslove Globseca, stručnjak za regiju, smatra da Komisija ne uči iz vlastitih pogrešaka:
“Oni jednostavno ne razumiju istočnu Evropu!”
(TBT)
