REZOLUCIJA
Potvrda Dejtonskog sporazuma i upotreba termina genocid –
glavne su tačke
razmimoilaženja
Rusije i Velike Britanije, pišu “Večernje novosti”.
Potvrda Dejtonskog sporazuma i upotreba termina genocid – glavne su tačke razmimoilaženja Rusije i Velike Britanije, pišu “Večernje novosti”.
Zbog njih su male šanse
da dođe do kompromisa oko rezolucija o BiH i Srebrenici, koje su
ove dvije zemlje predložile
u Savjetu bezbjednosti.
U ovom trenutku teško
je predvidjeti epilog višenedjeljnog
diplomatskog rata koji se poveo oko srebreničkog jubileja, jer i Moskva i London, prema informacijama
beogradskog lista, vode široke
konsultacije na Ist Riveru kako bi opipale puls članica Savjeta bezbjednosti i obezbijedile što širu
podršku za svoj prijedlog.
Ukoliko odnos snaga u SB bude tijesan, prema ocjenama u diplomatskim krugovima
UN, izlazna strategija mogla bi da bude da ne prođe nijedna rezolucija, već da se usvoji zajednička izjava, koju bi potpisao predsjedavajući SB, a u kojoj bi bile izbjegnute sve “kontroverzne tačke”.
Najekstremnija, ali manje izgledna varijanta, jeste da nijedna od strana ne
odustane od svog dokumenta i da, kao stalne članice SB, pribjegnu pravu veta.
Kako je “Novostima” rečeno
u vrhu srpske vlasti, čitava
diplomatska aktivnost Beograda trenutno je usmjerena na sprečavanje usvajanja britanske rezolucije, koja je i u dorađenoj varijanti izrazito antisrpska i ne doprinosi pomirenju,
već povećanju
napetosti u regionu.
Zbog toga je svim članicama
SB poslato još jedno
pismo, u kojem se ukazuje na pogubnost i štetnost britanskog dokumenta o Srebrenici.
Ruski tekst, kao kontraprijedlog britanskom, mnogo je odmjereniji. U njemu se traži osuda svih zločina
na prostoru bivše
Jugoslavije, ali i poziva da SB još
jednom potvrdi “Dejton”. Po mnogima, upravo slabljenje Dejtonskog
sporazuma indirektno za cilj ima rezolucija Londona.
(The Bosnia Times)