Cilj Erdogana nije samo da zadrži poziciju već i da proširi vlast, jer će stari parlamentarni sistem biti zamijenjen izvršnim predsjedništvom poslije izbora 24. juna. Ali, to bi se moglo pokazati kao veći zalogaj nego što se očekivalo.
– Ono što je izgledalo kao lahka trka za lidera se pretvara u noćnu moru. Neke ankete pokazuju da bi Erdogan mogao izgubiti parlamentarnu većinu, predsjedništvo ili oboje, što bi dovelo do nove ere za NATO članicu i igrača na Bliskom istoku u geostrateškom prelazu između Istoka i Zapada – piše filozof i autor Thomas Seibert u članku za “Arab Weekly”.
Koliko prošle sedmice lideri opozicije i kritičari su pokrenuli teme protiv Erdogana, koristeći tursku riječ tamam (dovoljno), koju je Erdogan sam koristio u nedavnom govoru. “Tamam” je postala viralna riječ na Twitteru, i za nekoliko sati je retvitana preko 500.000 puta.
– Turska opozicija je neobično borbena. Muharem Ince, kandidat glavne opozicione Republičke narodne partije (CHP), izaziva Erdogana predstavljajući se kao lider koji može da spoji ljude umjesto da ih dijeli – piše Seibert.
U međuvremenu, još jedan jak opozicijski kandidat također je iz redova nacionalista. Meral Aksener prema anketama, također privlači glasače Erdoganove AKP stranke.
U trci je i Kurdska narodna demokratska partija (HDP), čiji je predsjednički kandidat Selahatin Demirtas u pritvoru, pod optužbama da podržava kurdske separatiste. HPD ima oko 10 posto podrške kako pokazuju ankete, što je dovoljno za prelazak cenzusa i ulazak u parlament.
Kako ističe stručnjak, sa ekonomijom koja je pod velikim znakom pitanja, izgledi su sve lošiji za dugogoišnjeg lidera Turske. Čak ni posljednji napad u Siriji protiv Kurda mogao bi da ne bude dovoljan da zapali nacionalistički duh u njegovu korist, s obzirom na visok nivo nezaposlenosti i slabog entuzijazma u redovima njegove partije.
Turski predsjednik je prošle sedmice u parlamentu rekao da “ako jednog dana naša nacija kaže dovoljno, onda ćemo odstupiti”, što bi mogao da bude neobičan nagovještaj da je gubitak funkcija moguće.
Politički poeni od kritike Amerike
Erdogan je u Londonu poručio da su SAD izabrale da budu problem a ne rješenje, kao i da svijet živi u “mračnom vremenu koje podsjeća na godine prije Drugog svetskog rata”, nakon što je predsjednik Amerike Donald Trump donio odluku da se povuče iz nuklearnog sporazuma sa Iranom.
Predstavljajući se kao govornik muslimana sa Bliskog istoka, Erdogan je kritikovao i Evropu što nije uradila koliko Turska tokom izbjegličke krize.
Kako piše britanski Guardian, njegov govor u Velikoj Britaniji brzo se pretvorio u predizbornu kampanju.
Predvodnik muslimana
Erdogan je jedan od rijetkih muslimanskig lidera sa Bliskog istoka koji je digao glas protiv odluke Trumpove administracije da preseli ambasadu iz Tel Aviva u Jeruzalem.
Turski predsjednik pobunio se još prošle godine, čim je Trump saopćio odluku, ali je nakon što je ambasada i zvanično premještena, Turska naredila ambasadoru i konzulu Izarela “da se vrate u Izarel na neko vrijeme”. Odluka je uslijedila nakon što su izraelske snage ubile više od 60 Palestinaca tokom protesta na granici u Gazi.
Kako piše izraelski Haaretz, Erdogan se optužuje i da koristi pitanje Palestine za svrhe političke kampanje, ali da neće učiniti velike korake zbog neophodnih ekonomskih veza sa Izraelom.
(TBT)
