Tokom sedam godina, broj žrtava građanskog rata u Siriji je porastao od prvih demonstranata koje su ubile vladine snage do stotina hiljada mrtvih.
Ali kako se rat otezao i postajao sve rasplinutiji i kompliciraniji, mnoge međunarodne posmatračke grupe prestale su brojati žrtve.
Čak i Ujedinjene nacije, koje su tokom prvih godina rata redovno objavljivale broj nastradalih, posljednju procjenu dale su 2016 – zasnovanu na podacima iz 2014. uz ogradu da je nemoguće utvrditi tačan broj žrtava. U to vrijeme, zvaničnici UN su saopćili da je 400.000 ljudi ubijeno.
Ali od tada su se u ratu dogodile mnoge velike stvari. U posljednje dvije godine, vlada predsjednika Bashara al Asada, uz pomoć Rusije, opsjela je rezidencijalne oblasti Alepa, nekada drugog po veličini grada u zemlji i nekoliko drugih oblasti, sravnivši sa zemljom čitave kvartove. Početkom prošlog mjeseca, desetine ljudi nastradalo je u, kako se vjeruje, hemijskom napadu na predgrađe Damaska izazvavši osvetničke zračne napade SAD-a, Francuske i Britanije na sirijske mete 14. aprila.
Snage predvođene Amerikom, bombardirale su uporišta ISIL-a u istočnoj Siriji i vjeruje se da je tom prilikom na hiljade ljudi nastradalo. A desetine oružanih grupa, uključujući borce koje podržava Iran, nastavile su sa svojim sukobima stvorivši katastrofu koju svijet ne može izmjeriti.
Historijski, te brojke su važne, kažu stručnjaci, jer mogu imati direktan utjecaj na politiku, odgovornost i globalni osjećaj urgentnosti. Zaostavština holokausta neraskidivo je povezana sa cifrom od šest miliona Jevreja ubijenih u Evropi. Užasan broj mrtvih u Ruandi – milion Tutsija ubijeno je za 100 dana – urezan je u proces pomirenja.
Bez preciznog broja mrtvih, stručnjaci vjeruju da će se konflikt jednostavno nastaviti.
“Znamo iz sukoba širom svijeta da ne možemo imati održivi mir ako nemamo odgovornost”, kaže Ana Nola, direktor Sirijske kampanje, grupe za zaštitu ljudskih prava. “Najvažnija stvar koju treba razumjeti u toj situaciji je ko je ubijen i ko ubija a bez tih informacija, ne možemo očekivati da će ljudi koji rade na rješavanju ovog konflikta donijeti pravu odluku”.
Do tada, lokalne grupe se trude procijeniti broj nastradalih najbolje što mogu.
Fadel Abdul Gani, osnivač Sirijske mreže za ljudska prava kaže da se dnevno dogodi desetak incidenata koji podižu broj mrtvih i da je nadgledanje neophodno kako bi počinioci jednog dana bili izvedeni pred lice pravde.
On smatra da su procjene njegove grupe važne “Ovo radimo zbog našeg naroda, naše zajednice, historije”, kaže Gani. “Bilježimo ove smrti kako bi mogli da kažemo da su ovog dana 2018. godine ovi ljudi ubijeni zbog ovoga i u ovoj oblasti”.
Gani vjeruje da će broj mrtvih biti od suštinskog značaja u uspostavljanju pravde. “Ne želimo izgubiti više nijedan život”, kaže on.
Posljednja sveobuhvatna brojka koja je općeprihvaćena je 470.000 mrtvih i nju je 2016. objavio Sirijski centar za politička istraživanja. Ovu grupu smatraju za najpouzdaniji lokalni izvor jer nije povezana ni sa vladom ni sa opozicionim grupama.
Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Britaniji prošlog mjeseca saopćila je da je u ratu nastradalo najmanje 511.000 ljudi. Mnoge organizacije ovu brojku smatraju najboljom trenutnom procjenom.
Iako brojke variraju, sve grupe se slažu da je sirijska vlada odgovorna za najviše civilnih smrti.
“Često pričamo o ovim brojevima, da li je u pitanju 400.000 ili 500.000, ali je važna trauma koja stoji iza svakog broja”, kaže Panos Mumcis, pomoćnik generalnog sekretara UN-a. “U pitanju je hladna brojka, ali su iza nje životi”, dodao je on.
(TBT, NYT)
