Predsjednik Recep Tayyip Erdogan, dominantna figura turskog političkog života posljednjih petnaest godina, zapanjio je svoju zemlju prošle sedmice pomjerivši predsjedničke i parlamentarne izbore zakazane za novembar 2019. na 24. juni. Erdogan se nada da će dovršiti transformaciju vlade iz parlamentarnog u predsjednički sistem, a opoziciju je uspio uhvatiti nespremnu.
Nema ni vjenčanja do 24. juna
Ali Erdoganovi protivnici brzo su se okupili, pokazujući svježu energiju i neočekivano strateško promišljanje. Erdogan se sada suočava s vrlo realnom mogućnošću da bude demokratski svrgnut. “Samo dajte,” izjavio je glasnogovornik Republikanske narodne stranke (CHP), stranke lijevog centra, o prijevremenim izborima.
Erdogan i njegova Stranka pravde i razvoja (AKP) su jaki, ali ne i toliko moćni u veoma polariziranoj Turskoj. Po anketi ljevičarskih novina Sozcu Erdoganu je pripalo 43,5 posto glasova, što nije većina potrebna za pobjedu na predsjedničkim izborima u prvom krugu, i manje je od 51,8 posto koliko je osvojio na izborima 2014. godine.
Vrijeme održavanja izbora, manje od dvije sedmice nakon završetka ramazana, organizatorima ne daje dovoljno prostora za uspostavljanje procedura glasanja u inozemstvu i na udaljenim mjestima. Kandidatima će biti jednako zahtjevno pokretanje kampanja. “Ne možete organizirati ni vjenčanje do 24. juna,” opaska je jednog novinara na Twitteru.
Ali Erdoganovi protivnici reagiraju neočekivanim savezom protiv njega formiranim oko dvaju potencijalnih kandidata: Meral Aksener, harizmatične liderke novoosnovane Iyi stranke i bivšeg predsjednika Abdullaha Gula. Ostaje nejasno oko kojeg će se predsjedničkog kandidata okupiti zajednička opozicija.
U nedjelju je 15 od 131 članova CHP-a u parlamentu obećalo svoju odanost Iyi stranci (što na turskom jeziku znači “dobro”), dajući joj dovoljno velik prostor za prevladavanje pravila koja bi mogla spriječiti stranku i Aksener – bivšu profesoricu historije i nepokolebljivog nacionalistu koja je kritizirala represiju Erdoganove Turske na štampu – od kandidature za poziciju.
Zatim se u ponedjeljak predsjednik CHP-a Kemal Kilicdaroglu sreo s ideološkim protivnikom, liderom tvrdolinijaške islamističke stranke Saadet, kako bi pridobio njegovu podršku šarolikom višestranačkom savezu. U utorak je Kilicdaroglu započeo udvaranje Gulu, nekadašnjem Erdoganovom zamjeniku.
”Demokratija je za sve,” kazao je za lokalne medije potpredsjednik stranke CHP Engin Altay. ”Iz tog razloga, 15 delegata je napustilo našu stranku i priključilo se stranci Iyi – cilj nije bio politički nego kako bi pobijedila demokratija.”
Erdogan i njegovi saveznici u politici i medijima ismijavaju opozicijske poteze. U srijedu je Erdogan isprovocirao Kilicdaroglua da se kandidira za predsjednika, dovodeći u pitanje njegovu hrabrost. No, Erdoganov iznenadni poziv za ubrzano glasanje dovelo je do toga da njegovi protivnici namirišu slabost. U više navrata je tokom godina odolijevao pozivima na prijevremene izbore, a donedavno je insistirao da će se oni održati u novembru 2019. godine kako je i određeno ustavnim referendumom prošle godine.
Čekajući Gula
Njegov preokret dolazi usljed rastućih ekonomskih problema. Turska lira pada i inflacija se stalno povećava, igrajući se s povjerenjem ulagača i prisiljavajući Tursku na podizanje kamatnih stopa. U srijedu je centralna banka podigla kamatne stope za 75 baznih poena. Taj korak će ojačati liru, ali naštetiti turskom sektoru nekretnina, kao i novourbaniziranoj nižoj srednjoj klasi koja živi od povoljnih kredita. Oba ta faktora su stupovi moći Erdogana i AKP-a.
”Glavna motivacija za hitne prijevremene izbore zapravo je povezana s budućnošću ekonomije,” izjavio je za FP Sinan Ulgen, stručnjak iz Turske za Carnegie Endowment. “Mislim da u vladi postoji svijest o tome da ekonomija ulazi u nešto turbulentnije razdoblje. Očito, usporavanje bi utjecalo na Erdoganovu popularnost.”
Osim toga, jedna od najvećih banaka u Turskoj, Halkbank, platit će potencijalno drakonske novčane kazne zbog kršenja međunarodnih sankcija Iranu u sumnjivom slučaju koji uključuje gomile zlata razmijenjene za ilegalni novac a kojim se sada bave federalni tužioci u New Yorku. 7. maja sudija će izreći kaznu bivšem zamjeniku generalnog direktora banke osuđenoj u januaru zbog kršenja američkih zakona. Kazne protiv banke u većinski državnom vlasništvu mogu dodatno oštetiti ekonomiju plašenjem ulagača te naškoditi Erdoganovom ugledu.
“Stav ministarstva finansija će biti: Ovo je prilika da se pošalje snažna poruka turskim nadzornim tijelima za finansije, turskim bankama i bankama van Turske,” kaže Richard Nephew, bivši stručnjak za sankcije State Departmenta koji sada predaje na univerzitetu Columbia.
Prevrtljivi turski politički krajolik mogao je također potaknuti poziv na prijevremene izbore. Iyi je ogranak Stranke nacionalističkog pokreta (MHP), partnera AKP-a. Nastanak i prividni zamah nove stranke prijete privlačenjem pristalica MHP-a razočaranih prisnim odnosom lidera stranke Devleta Bahcelija i Erdogana. Brzi izbori mogli bi zaustaviti krvarenje.
Što se tiče Erdogana i njegovih pristalica, oni navode regionalnu neizvjesnost i krizu u Siriji kao opravdanje za prijevremene izbore. Novoosnovana vlada, kažu, bolje bi mogla donijeti teške vanjskopolitičke odluke bez brige oko političkih posljedica. “Moramo ukloniti izborno pitanje s dnevnog reda naše zemlje što je prije moguće,” rekao je Erdogan prošle sedmice, dan nakon što je Bahceli pozvao na prijevremene izbore u vjerovatno sasvim izrežiranom potezu.
“Sasvim je izgledno da će izbori biti održani 2018. zbog Sirije i ekonomskih i političkih slabosti AKP-a,” kaže Ziya Meral iz Centra za historijsku analizu i istraživanje sukoba, organizacije vezane s Britanskim oružanim snagama. ”Čak i unutar Erdoganove stranke, nije sve u redu. Čak i njezini članovi imaju nedoumice o tome kojim smjerom zemlja ide.”
No, veće iznenađenje od datuma glasanja bio je odgovor opozicije. Malo njih je očekivalo da će Kilicdaroglu, nekadašnje piskaralo u ministarstvu finansija, doći do strategije kojom će izazvati Erdogana, iako je posljednjih mjeseci pokazao neobičnu kreativnost, predvodeći marš iz Ankare u Istanbul kako bi se suprotstavio autokratskom pravcu zemlje.
Uspjeh Kilicdarogluove strategije u konačnici može ovisiti o odgovoru turskih Kurda. Nema sumnje da su Erdoganovi najoštriji protivnici negativno reagirali na kandidaturu Aksener; kratko je služila kao ministrica unutrašnjih poslova devedesetih godina, u vrijeme prljavog rata protiv Kurda i ljevičara. “Naša stranka neće glasati za nju [Aksener]”, kazao je Sezai Temelli, dopredsjednik kurdske Narodne demokratske stranke (HDP), za list Hurriyet, opisujući Gula kao “uvaženog političara” kojeg treba uzeti u obzir.
Kad je riječ o političkim simpatijama, Kurdi su odavno podijeljeni između islamizma i ljevice koju podržava HDP. Stranka Saadet se odranije nastoji dodvoriti Kurdima na lokalnom nivou i to je donekle uspješno; to bi moglo biti dobar predznak za savez CHP-a, Iyi i Saadet s Gulom ili Aksener kao predvodnicima.
Napeta povijest ističe naizgled nepremostive proturječnosti koje su namučile Erdoganove protivnike i radile u njegovu korist. Ali ako savez predvođen CHP-om uspije privući Kurde sebi, to bi moglo predstavljati ogroman izazov Erdoganu i AKP-u. Već postoje pozivi da opozicijske stranke stave na stranu decenije predrasuda i nepovjerenja te se ujedine protiv Erdogana.
Svaka takva kampanja suočit će se s velikim izazovima. AKP upravlja velikim dijelom medija. Erdogan je krenuo s kampanjom već prije godinu dana. Restrukturirao je AKP – izbacio je političare koje je smatrao slabim ili nesposobnim. Nedavno ponovo proglašeno vanredno stanje, koje je prvo bilo na snazi od pokušaja puča u julu 2016., ograničava javna okupljanja. No, za opoziciju još uvijek ima nade.
“Prvi put vidimo da CHP prikazuje originalnu strategiju i žrtvuje se za dobro turske demokratije umjesto da se ponaša na svoj uobičajeno pasivan način,” kaže Meral. “To je uhvatilo AKP stranku nespremnu. AKP je uvijek mogao računati na činjenicu da će bez obzira što rade, uvijek imati znatan broj glasova, a opozicija će uvijek biti podijeljena i nesposobna za postavljanje jedinstvenog izazova.”
(TBT, FP, Prevela Jasmina S. Drljević)