RAMAZAN
Ramazan je stigao u dugim i toplim
ljetnim danima, stoga je veoma važno konzumirati jaja i mlijeko na sehuru, a prilikom prekida posta, na
iftaru, napraviti mjesta za kompot.
Prof. dr. Neriman İnanç, dekanesa Fakulteta za zdravstvene studije i
direktorica Odjela za ishranu i dijetetiku na Univerzitetu Nuh Naci Yazgan,
ističe kako je na
sehuru važno koristiti jaja i mlijeko, dok za vrijeme iftara treba
ostaviti mjesta za kompot.
Ramazan je stigao u dugim i toplim ljetnim danima, stoga je
veoma važno konzumirati jaja i mlijeko na sehuru, a prilikom prekida
posta, na iftaru, napraviti mjesta za kompot.
Direktorica Odjela za ishranu i dijetetiku na Univerzitetu
Nuh Naci Yazgan, prof. dr. Neriman İnanç, preporučuje da se na
ramazanskim soframa često postavljaju mlijeko, jaja i kompot, koji neće nanijeti nikakve
štete čak i ako se
konzumiraju svakodnevno.
İnanç je kao ekspert za prehranu kazala da veliku pažnju u ramazanu
valja posvetiti uravnoteženoj ishrani. “Mlijeko dugo vremena daje
osjećaj sitosti, uz
visoke količine proteina i elemente koji spriječavaju brojne bolesti.
Žumance jajeta, s
druge strane, sadrži tri četvrtine dnevnih potreba za energijom, zbog
prisutnih masnih materija, takođe visok procenat proteina, te vitamina A, D, E
i B2.”
Profesorica İnanç ističe da se prilikom prekidanja posta treba dati
prednost kompotu, voću i povrću.
“Konzumiranje voća poput sušenih kajsija i grožđica prilikom
iftara, uveliko će nadoknaditi energiju i tečnost. Osim toga,
suho voće je veoma bogato željezom, koje će spriječiti anemiju. U
Turskoj se bilježi stopa učestalosti anemije od 50 posto. Dakle, na taj način je možemo spriječiti i sanirati.
Osim toga, kajsije i grođžice imaju visok udio vlakana. Dnevne
potrebe organizma za vlaknima su oko 25 grama, ali je dovoljno i kad
konzumiramo 10 grama. U ramazanu se čini kako vlakna koristimo ponajmanje, zato je
važno skrenuti pažnju na njihov pojačan unos.”
Jedan od najvećih izazova u mjesecu ramazanu, naročito u ljetnim
mjesecima, jeste balansiranje tečnosti u organizmu, obzirom da visoke temperatue
utiču na brzinu
metabolizma i količine vode. Ukoliko se ne unose dovoljne količine tečnosti, postoji
rizik od nastaka bolesti bubrega i srca, ali i mnogih drugih organa. Mladima se
preporučuje unos oko 2,5
litra, a starijima oko 3 litra tečnosti dnevno.
(The Bosnia Times)
