Tuzlak Mirza Hulusić, arhitekta u Kantonalnom fondu za izgradnju stanova, novi je direktor Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo.
Ovu odluku donijela je Vlada KS-a na svom zasjedanju 22. marta ove godine.
Nasljednik dugogodišnje direktorice Zavoda za izgradnju KS-a Ljiljane Pelidije, Mirza Hulusić na početku razgovora za Radiosarajevo.ba izjavio je kako je do sada sav stručni posao vezan za izgradnju rađen profesionalno.
Kako je kazao, Kanton Sarajevo sebi ne smije dozvoliti da u sektoru katastra podzemnih instalacija Zavoda jedna osoba ode neplanski na bolovanje, jer bi se automatski zaustavila sva gradnja u Kantonu.
“Isto vrijedi i za sektor nadzora, sektore ugovaranja i uređenja zemljišta, jer sada se radi ispod svih normalnih ljudskih kapaciteta. To je veliki pritisak na zaposlene koji su ga godinama iznosili u općem interesu društva. To je dijelom i rezultat ignorantskog odnosa prema Zavodu dugi niz godina – prebacivanjem krivice za neracionalni potpuni zastoj u izgradnji na teritoriji KS-a Zavod ispada glavni krivac, a to nije istina. Imamo svjež primjer gradnje Trebevićke žičare i odnos prema Zavodu koji gradi. Nadzorni inžinjeri su spavali na tom objektu, sarađivali tijesno s izvođačem da bi se žičara mogla otvoriti u rekordnom roku. Na kraju, niko se nije zahvalio na radu tih nadzornih službi Zavoda. Ne valjate kada gradite, krivi ste ako se ne gradi. Stoga ćemo taj ‘trend’ vrlo brzo mijenjati”, naglasio je Hulusić.
U narednom periodu će, kako je rekao, raditi na poboljšavanju kapacitiranosti Zavoda i zahtijevati bolji i zdraviji odnos Vlade Kantona prema Zavodu.
“To je jedini put da Vlada Kantona počne rad na svojim velikim projektima u budućnosti, jer jak Zavod znači i jak Kanton. Pokrenut ćemo neke projekte s Vladom Kantona Sarajevo koji su neopravdano do sada tapkali u mjestu i radit ćemo na izradi novih”, rekao je.
Hulusić je istaknuo i to da će zajedno s direkcijom za Ceste Kantona Sarajevo i njihovim resornim ministarstvom saobraćaja intenzivirati procese na Prvoj i Devetoj transverzali, Južnoj longitudinali kao i objektima saobraćaja u mirovanju.
Prioritet Prva transverzala
“Prioritet i dalje ostaje Prva transverzala, jer je to ogroman infrastrukturni objekt koji bi povećao vrijednost zemljišta na potezu od Zemaljskog muzeja do Vogošće, a infastrukturno i komunikacijski povezao Vogošću s gradom. S Ministarstvima zdravstva nastavljamo izgradnju objekata Doma zdravlja Kumrovec, s Ministarstvom pravde i općinom Centar radimo na modalitetima rekonstrukcije Austrijske kuće, zgradu Ministarstva unutrašnjih poslova s MUP-om KS-a, a lagano otvaramo projekte u Novom Sarajevu, zatim kružni tok na obje strane ulice Hamdije Čemerlić, a sa svim općinama i Službom Civilne Zaštite u KS-u nastavljamo uspješno raditi na sanaciji klizišta”, istaknuo je Hulusić.
Saradnja s općinama je, kako je naveo, jako interesantna jer su osnivači Zavoda.
Hulusić je kazao i to kako ima dosta pogrešnih zakonskih rješenja koja su nametnuta od strane Visokog predstavnika.
“Tadašnja zakonska rješenja su vjerujem bila personalna, isprovocirana kadrovima koji su tada upravljali Zavodom, od tadašnjeg direktora pa na dalje… No, tih kadrova u Zavodu više nema i ne postoji razlog da se sredstva po pitanju naknade za uređenje građevinskog zemljišta ne povjere u općinama i Zavodu s ciljem razvoja i uređenja gradskog zemljišta. Radit ćemo na rješenjima o izmjeni tih zakona”, napomenuo je.
Na pitanje koje investicije dolaze prve na red početkom građevinske sezone, rekao je kako je to svakako već navedeni projekt – Prva transverzala.
“Eksproprijacija zemlje je generacijski izazov za našu službu i jedva čekamo da se uhvatimo u koštac s tim. Zavod sigurno ima najveće stručnjake iz te oblasti u državi. Raduju nas izazovi koji dolaze s tim poslom. Dalje, slijedi nastavak na radovima u povezivanju segmenata Južne i završavanje Devete transverzale. Nedavno smo završili projekt Trebevićke žičare”, naglasio je Hulusić.
Ideja da se vrati uređenje Općinama koje će biti povjerene Zavodu je projekt na kojem će se raditi tokom cijele godine.
“Mnogo sredstava od uređenja ide neopravdano u ruke privatnih investitora. Troškovi uređenja zemljišta su razvojni troškovi. Uređeno zemljište se mora platiti kako bi se ta sredstva ulagala u dalji razvoj urbane infrastrukture. Da smo tako radili do danas bi imali nekih milijardu maraka u infrastrukturnim projektima u Kantonu Sarajevo koji su na ovaj način završili u džepovima privatnih investitora”, naglasio je.
Našeg sagovornika podsjetili smo na inicijativu o mogućnosti izgradnje savremene koncertne dvorane na Marijin Dvoru, ideji koja je rođena odmah nakon rata.
Naime, kako smo ranije pisali, regulacionim planom Centar Marijin Dvor odranije je odobrena izgradnja koncertne dvorane Sarajevo, koja će se nalaziti na sadašnjem parkingu pored mosta Suade Dilberović i Olge Sučić.
Na pitanje da li podržava ovu inicijativu, novoizabrani direktor Zavoda za izgradnju KS-a, Mirza Hulusić je rekao da, iako to nije nadležnost Zavoda, svaki objekt koji povećava kvalitet života u gradu Sarajevu ima njegovu bezrezervnu podršku.
(TBT, Radiosarajevo.ba)
