Do danas se debatira je li najpoznatiji znanstvenik 20. stoljeća imao jedinstveni mozak, no ono što većina ne zna jest da je taj organ velikog Einsteina nakon njegove smrti imao svoj vlastiti život.
Albert Einstein umro je 1955. godine od puknuća aneurizme u abdomenu. Osim što je tugovala čitava akademska zajednica, bio je potresen i cijeli svijet. Znanstvenik je preminuo u bolnici u New Jerseyu, a upravo je tamo patolog Dr. Thomas Harvey odlučio ukrasti Einsteinov mozak.
Uhvaćen je i sankconiran, no čitava priča nije privukla previše pažnje. Einsteinovo tijelo je, prema njegovoj želji, kremirano u New Jerseyu i raspršeno iznad rijeke Delaware. Jedini dio tijela koji nije kremiran jest njegov mozak, i oči za koje se niti danas ne zna gdje su.
Einsteinov sin Hans bio je šokiran kada je u novinama pročitao da je mozak uklonjen za potrebe znanstvenog istraživanja, s obzirom da je bio svjestan očevih želja o kremaciji cijelog tijela kako ‘niko ne bi dolazio štovati moje kosti’. Znanstvenik nikada nije rekao ili potpisao da tijelo, ili djelove istog, ostavlja znanosti.
Harvey je Hansa, ipak, uspio uvjeriti kako je riječ o ‘većem dobru’. National Geographic pisao je kako je osramoćeni patolog dobio otkaz u bolnici Princeton, te je skupa s mozgom otišao u Philadelphiju gdje je organ narezan na 240 komada, te čuvan u celulozi u dvije velike staklenke. Harvey je sačuvao većinu, a dio je razaslan institucijama diljem zemlje.
Patolog je čak naručio portret mozga, a njegova je bijesna supruga rekla da će ‘ostatke baciti u smeće’. Harvey je mozak čuvao u gajbi jabukovače ispod frižidera. Iako mu je, iz nejasnih razloga, dozvoljeno da zadrži ostatke mozga kojeg je zapravo ukrao, Harvey nije bio neurohirurg te iako je jedno vrijeme privlačio pažnju svojim pričama o otkrićima Einsteinov je mozak zaboravljen te je skupljo prašinu.
Kroz godine u javnost su ipak izašle brojne analize osobina Einsteinovog mozga, prva je objavljena 1985. godine. Cilj je bio utvrditi je li Einsteinov mozak bio strukturalno drugačiji od prosječnog mozga. Znanstveni rad objavljen 1999. godine u magazinu The Lancet bavio se vezom između inteligencije i neuroanatomije, a većina znanstvenika utvrdila je kako je teza manjkava i nepotpuna.
Harveyjeva karijera nije briljantno napredovala, naprotiv, 1988. je ostao bez svoje liječničke dozvole jer je pao na testu kompetencije u Missouriju. Nakon nekog vremena vratio se na Princeton kako bi mozak pokazao Einsteinovoj unuci. Preminuo je 2007. godine, a ostatke mozga koji su još uvijek bili u njegovom vlasništvu donirao je bolnici Princeton.
Ostaci ostataka mozga kratko su bili izloženi u Nacionalnom muzeju zdravlja i medicine u Marylandu, a sada se mogu pogledati u The Mutter Museumu u Philadelphiji.
– Koliko ja znam mi smo jedini institut i muzej u kojem se može vidjeti komad Eisteinovog mozga – rekla je Anna Dhody za IFLScience. Potvrdila je i kako odbijaju sve one koji traže da se na ostacima rade neki dodatni testovi ili istraživanja.
– Vrijeme je da Einstein počiva u miru – kaže. Gdje su završile znanstvenikove oči, još uvijek nije jasno.
(TBT, Express.hr)
