Damir Arnaut, zastupnik Saveza za bolju budućnost (SBB) u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine (ZD PBiH) tvrdi da se prijedlogom o izmjenama Izbornog zakona oko kojeg su se usaglasile četiri političke stranke sa sjedištem u Sarajevu, Federacija BiH (FBiH) neće pretvoriti u bošnjački entitet.
Mišljenja je da je postignuti dogovor između SBB-a, Stranke demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratske partije (SDP) i Demokratske fronta (DF) značajan iskorak. Prema njegovim riječima, ono što je dogovoreno je osnova za daljnje pregovore u vezi izmjena Izbornog zakona.
Čović je rekao da će Hrvatski narodni sabor (HNS) dati svoj odgovor na ono što su dogovorile četiri političke stranke sa sjedištem u Sarajevu. Tvrdnju Čovića da će se postignutim rješenjem između te četiri političke stranke, FBiH pretvoriti u bošnjački entitet je komentarisao Arnaut. Smatra da je legitimno tako misliti, ali da mora postojati uvažavanje između onih koji su uključeni u pregovore.
“Mislim da je to malo emotivna reakcija. SBB nikada nije reairao emotivno na bilo koji prijedlog. Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) i SDA jesu. Da se dogovor može postići najbolji primjer je Mostar. Zahvaljujući kreativnim prijedlozima SBB-a, na korak smo da se u potpunosti dogovorimo u Mostaru. Više se i niko ne sjeća startnih pozicija koje su političke stranke imale u vezi provedbe izbora u Mostaru. Nije ničija namjera da Federaciju pretvara u bošnjački entitet. Ne stvara se bošnjački entitet. Za Bošnjake bi bilo najgore da imaju bošnjački entitet. SBB to odbacuje i bori se protiv toga”, tvrdi Arnaut.
Za njega nije apsurdno da se postignuti dogovor između četiri političke stranke zasniva na popisu stanovništvu iz 1991. godine, bez obzira što je proveden popis 2013. godine.
“Popis stanovništva iz 1991. godine je vezan za Aneks sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma, a koji podrazumijeva povratak stanovništva. Aneks sedam je jednako važan i kao Aneks četiri – Ustav BiH. Dok se on ne provede, na njemu treba insistirati. To je pravna činjenica”, ukazao je.
Naglasio je da je trenutno samo sporna centralna zona Mostara kako bi se omogućilo provođenje izbora u ovom gradu, prvi put nakon deset godina.
“Dogovoreno je da postoji šest izbornih jedinica gdje bi se biralo 13 do 17 vijećnika. Sporno je samo kako postići to da glasaju građani u centralnoj zoni Mostara. Jedan od prijedloga je da oni sami odluče u kojoj će od šest izbornih jedinica glasati. Potrebno je postići dogovor i u vezi izbora dva dogradonačelnika grada”, objašnjava Arnaut.
Kaže da nije iznenađujuće što međunarodna zajednica insistira na postizanju dogovora u izmjenama načina izbora delegata u domu naroda, te smatra kako se treba postići implementacija presude Ustavnog suda BiH koja podrazumijeva proporcionalnost u predstavljanju: “Svima je jasno šta treba postići, samo se još ne zna kako”.
Na stav Evropske unije (EU) da nema rezervni plan za BiH odgovara kako je to dobro.
“Upozoravao sam da nametanje rješenja nije dobro jer je to bježanje od odgovornosti. Ne možete sjediti 20 godina u parlamentu i tražiti nametanje rješenja od Ureda visokog predstavnika (OHR). To je neodgovoran pristup. Gdje vam je tu suverenitet, gdje vam je tu državotvorna svijest?”, pita Arnaut.
Prema njegovim riječim je nedopustivo da živimo u sistemu u kojem svi građani nemaju mogućnost da budu birani u najviša predstavnička tijela vlasti. Kaže da je to diskriminatorni sistem – “sistem aparthejda”.
Upozorava na negativne posljedice ako se ne usvoje izmjene Krivičnog zakona BiH.
“Ako se to ne desi, onda će Tužilaštvu BiH biti onemogućeno da koristi dvije osnovne metode, a to su korištenje iskaza svjedoka pokajnika i metoda prisluškivanja. Ustavni sud je naložio da se promijene odredbe Zakona, ali ih nije stavio van snage. Nedopustivo je da Vijeće ministara BiH (VM BiH) nije nakon skoro godinu dana od presude Ustavnog suda predložilo izmjene Zakona, iako je to moralo uraditi. Ne može jedan parlamentarni zastupnik predlagati vrlo opsežne izmjene tog Zakona. To je trebalo učiniti VM BiH”, naglasio je Arnaut.
Izostanak izmjene Krivičnog zakona je za njega nesposobnost.
“VM BiH je obećalo uputiti 60 prijedloga zakona u parlamentarnu proceduru, a uputilo je samo sedam ili osam. To je nesposobnost. Neka onda ustupe svoja mjesta onima koji su sposobni raditi. Neka svoju nesposbnost ne sakrivaju iza međunarodne zajednice”, zaključio je Arnaut.
(TBT)
