REGIONAL
Hrvatska država u svom ustavu 1990. godine obavezala se na
‘posebnu skrb’ za Hrvate koji žive u inozemstvu
FOTO: (FAH, Balkan insight)
Radikalne i revizionističke poruke hrvatske političke desnice
nailaze na plodno tlo među mnogobrojnim zajednicama hrvatskih iseljenika, piše
Sven Milekić za portal Balkan Insight. U nastavku prenosimo najbitnije dijelove
njegove analize.
“Hrvatska dijaspora već je dva stoljeća razasuta diljem
kugle zemaljske, no još uvijek održava čvrste veze s matičnom zemljom.
Hrvatska država u svom ustavu 1990. godine obavezala se na
‘posebnu skrb’ za Hrvate koji žive u inozemstvu. Danas u Hrvatskoj postoji
Središnji državni ured za Hrvate izvan RH i vladin Savjet za Hrvate izvan RH.
Dio dijaspore održava osobito bliske veze s hrvatskom ekstremnom desnicom i
simpatizira ustaški pokret.
U Australiji je krajem decembra medijsku buru podigao izbor
australskog Hrvata Ante Jurića u Vijeće vlade. Jurić je za jednu emisiju na
hrvatskom jeziku izjavio da NDH nije bio nacistički satelit nego ‘hrvatska
država’, a Ante Pavelić jedan od najvećih Hrvata u povijesti.”
Njemački desničari
pouzdaju se u Crkvu
“Najviše Hrvata izvan domovine živi u Njemačkoj, njih
čak 440.000. U Njemačku se najviše iseljavalo 1960-ih te nakon pristupa
Hrvatske EU-u 2013. godine.
Novinar Danijel Majić koji piše za njemački list Frankfurter
Rundschau smatra da hrvatska dijaspora u Njemačkoj ima čvrste veze s hrvatskom
ekstremnom desnicom.
Udruga U ime obitelji u Njemačkoj ima de facto ogranak, a
desničarskom pokretu u dijaspori posebice potpomaže Katolička crkva, navodi
Majić.
‘Katoličke misije u Njemačkoj iseljenicima daju prostor za
političke skupove i debate’, kaže Majić.
Majić navodi da njemačka Katolička crkva često ‘nije
obaviještena’ o aktivnostima unutar hrvatskih misija. Međutim, ona ih
djelomično financira, a Crkvu dijelom financira njemačka država.
Jedan od čestih posjetitelja tih misija je televizijska
ličnost Velimir Bujanec, voditelj kontroverzne desničarske emisije Bujica, a
nekoliko misija na poziv hrvatskog svećenika nedavno je posjetio i admiral
Davor Domazet-Lošo.
Prema Majiću, događaje u dijaspori sponzoriraju i
desničarske stranice poput Dnevno.hr i njezin tjednik 7dnevno.
‘To je dio sistema u kojem katolička crkva promovira
stajališta ekstremne desnice’, smatra Majić.”
Cilj je revizija
povijesti
“Stranka U ime obitelji – projekt Domovina diljem
Njemačke organizirala je projekcije dokumentarca Jasenovac – Istina Jakova
Sedlara. Dokumentarac je pokupio brojne kritike zbog nijekanja ustaških
zločina.
Desničarski radikali u dijaspori ustaše često smatraju
pozitivcima, tvrdi Majić.
Hrvatska crkva u Njemačkoj čvrsto je stala iza generala
Praljka i okrivila Haški sud za njegovu smrt. Njemačka crkva odlučila se
distancirati od takvih izjava objavom da svećenici ‘ne bi trebali osporavati
presudu Haškog suda’.
Mnogi Hrvati u dijaspori aktivno su sudjelovali u
financiranju Domovinskog rata, usprkos UN-ovu embargu na oružje. Također su
podupirali hrvatsku stranu u ratu u Bosni sredinom devedesetih.
‘Hrvati su u Frankfurtu prikupljali novac da kupe tenk za
HVO na Kupresu, a mladići su odlazili u rat u Hrvatsku. Odlazili bi se boriti
za vrijeme odmora i vraćali se raditi u Njemačku’, prisjeća se Majić.”
Zajednica u Latinskoj
Americi polahko nestaje
“U Argentini danas živi oko 250.000 potomaka Hrvata.
Međutim, veze s Hrvatskom među njima su slabije jer ih se većina onamo odselila
početkom 20. stoljeća, zbog bolesti vinove loze u Dalmaciji.
Drugi val iseljenika u Argentinu činili su ustaški pristaše
koji su bježali pred komunistima nakon Drugog svjetskog rata. Neki od njih bili
su najviši dužnosnici NDH, uključujući samog Pavelića i Eugena Didu Kvaternika.
Dijaspora iz Argentine ipak je naoružavala hrvatsku stranu
tijekom ratova u devedesetima, a u trgovanje oružjem bili su uključeni i
najviši argentinski državni dužnosnici.
Tadašnji argentinski predsjednik Carlos Menem 2013. godine
osuđen je na sedam godina kućnog pritvora zbog sudjelovanja u isporuci oružja
Hrvatskoj.
Danas samo 5000 Hrvata u Argentini, Paragvaju i Urugvaju ima
hrvatsko državljanstvo i pravo izlaska na hrvatske izbore. Na izbore 2015. i
2016. godine izašlo ih je tek stotinjak.
Međutim, hrvatska manjina u Argentini još uvijek je
naklonjena desnici. 2012. godine glasali su protiv priključenja Hrvatske
Europskoj uniji, a 2013. godine za definiranje braka kao zajednice između
muškarca i žene.
Mnogi pripadnici dijaspore u Argentini vijesti o matičnoj
zemlji dobivaju iz desničarskih medija, uključujući radijsku emisiju Croacias
Totales te emisije Bujica i Markov trg. Također su javno osudili nedavnu
presudu protiv Praljka”, zaključuje Milekić za Balkan Insight.
(TBT)