CIVILIZACIJA
U jeku sukoba oko Jerusalema, dvojica arheologa pokušavaju
otkriti možda zaboravljene činjenice stare 13. stoljeća, koje ukazuju na to da
su muslimani i Jevreji nekada živeli donekle složno, u istom Svetom gradu.
FOTO: (Twitter)
Američki predsjednik Donald Trump priznao je Jerusalm za
glavni grad Izraela i tako pokrenuo decenijski staru neslogu među sljedbenicima
različitih religija na Bliskom istoku. Ako je šansi za mir i bilo, danas su one
ozbiljno poljuljane.
Odmah nakon Trumpove odluke oglasio se palestinski predsjednik
Mahmud Abas i odbacio pravo Jevreja na Sveti grad.
„Jerusalim, glavni grad Palestine, veći je i stariji zbog
svog arapskog identiteta da bi bio izmjenjen nekom mjerom ili odlukom.
Identitet Jerusalema i njegova historija neće biti zaboravljeni „, poručio je
Abas.
Asaf Avraham (38) i Perec Ruven (48), doktoranti na
Arheologiji u Jerusalemu, otpočeli su u srijedu sa prikupljanjem novca kako bi
nastavili ad na otkrivanju malo poznatog perioda historije Jerusalema. Kako
tvrde, još tada su Jevreji i Muslimani vodili “unutrašnji religijski
dijalog”.
Mladi arheolozi pokušavaju istražiti period tokom kojeg su
muslimani i Jevreji zajedno naseljavali Jerusalem u spornoj, ali tolerantnoj
situaciji tokom kojeg su se vjerovatno slagali.
„Sada se sve zasniva na mržnji. Mi želimo pokazatida je u
prošlosti bilo dijaloga i da on može da se nastavi“, rekao je Avraham.
Muslimanski identitet Jerusalema iskovan je još sa rađanjem
islama, piše “The Tmes of Israel”. Međutim, prema izraelskim
arheolozima, taj identitet je bio samo jedan od identiteta koji su
koegzistirali u gradu. Dvojica arheologa tvrde da imaju dokaze za to, stare
1.300 godina, i sada ih žele podijeliti sa muslimanskim svijetom.
Njihovi dokazi uključuju upotrebu jevrejskih simbola tokom
muslimanske vladavine. Avraham tvrdi da to otkriće ilustruje eru historije
Jerusalema tokom koje su se muslimanski osvajači osjećali kao nastavak
izraelskog naroda.
„Na početku muslimanske vladavine ne samo da nisu
prigovarali Jevrejima, već su sebe vidjeli kao nastavak jevrejskog naroda.
Usvojili su jevrejski narativ i simbole za svoje“, rekao je Avraham.
Menorah je bio jevrejski simbol, a njegova upotreba svjedoči
da muslimani nisu imali problem sa Jevrejima, tvrde arheolozi.
Kao dokaz, oni nude kovanice stare 1.300 godina i druge
dragocjenosti iz perioda Umajada (od 638. godine) na kojima se nalazi sedam
stubova menoraha. Ukazuju i na natpis koji pominje Hramsku goru.
Natpis, koji se nalazi u džamiji u selu Nuba, urezan je u
1.000 godina starom pismu, na bloku krečnjaka koji ukazuje na Meku i glasi:
“U ime Boga milosrdnog, saosećajnog, ova teritorija,
Nuba i sve njene granice i čitava oblast, zadužbina je Kamene kupole i Al Aqsa
džamije, koju je posvetio komandant vjernih, Umar ibn al-Katab u slavu
Alahu”.
Povezujući ga sa Hramskom gorom, Avraham objašnjava da ovaj
natpis ukazuje da je muslimanski vladar htio obnoviti hram kralja Solomona, a
ne da ga nadmaši.
Nakon objavljivanja natpisa prošle godine, dvojica arheologa
sastala su se sa premijerom Benjaminom Netanyahuom i pomogli Ministarstvu
spoljnih poslova da objavi njihovo otkriće. Uslijedio je ogroman odgovor sa cijele
teritorije Bliskog istoka.
„Želimo svijetu pokazati dokaze o dijalogu koji se odvijao
stotinama godina, tako da ljudi sami mogu da odluče čemu će da vjeruju“, rekao
je Avraham.
Cilj njihovog projekta je da obrazuje pojedince o
zajedničkoj muslimansko-jevrejskoj historiji i nadaju se promociji dijaloga
Jevreja i muslimana.
Da li ovi novčići i arheološki dokazi ukazuju na zajedničku
i tolerantnu historiju, stvar je interpretacije, piše izraelski list.
Još tokom 1970-ih godina, pojedini historičari vjerovali su
da su muslimani u početku zaista željeli ponovo izgraditi jevrejski hram,
međutim ta ideja je kratko trajala.
Na pronađenim novčićima, na primer, sa jedne strane
pojavljuju se jevrejski simboli, dok su na drugoj reči na arapskom “Nema
Boga osim Alaha” i “Muhamed je izaslanik Boga”.
Pojedini ipak tvrde da su kovanice u to vrijeme bile samo novac
koji je vlasniku omogućavao da kupi hranu i živi. Zato ti arheolozi i historičari
veruju da oni koji su iskovali kovanice nisu mnogo razmišljali o promoviranju
međuverskih odnosa. Navode da su pojedini islamski novčići bili izrađeni po
uzoru na modele Vizantije i Persije, pozajmljujući bazičnu ikonografiju koju su
prilagodili islamskoj estetici.
Ipak, mnogo je značaja u tome što je muslimanska džamija
izgrađena na mjestu gde je stajao jevrejski hram. Zato pojedini historičari
veruju da je u periodu ranog islama postojala velika tolerancija između
muslimana i Jevreja, kao i između muslimana i kršćana, ističući da je islam i
danas veoma tolerantna religija.
(TBT, The Times of Isreael)