POLITIKA
Papa Franjo primio je danas u audijenciju predsjedavajućeg
Vijeća ministara BiH, dr. Denisa Zvizdića. Tokom razgovora potvrđeni su
izuzetno dobri bilateralni odnosi Svete Stolice i Bosne i Hercegovine.
FOTO: Franjo, Zvizdić (VM BiH)
Predsjedavajući Zvizdić je prenio pozdrave svih naroda i
građana, pripadnika svih konfesija u Bosni I Hercegovini, koji molitve,
blagoslove i poruke pape Franje Bosni I Hercegovini doživljavaju kao znak
podrške, ohrabrenja i nade da istraju u očuvanju mira i suživota. Izrazio je
zahvalnost zbog posjete pape Franje Bosni i Hercegovini 6. juna 2015. godine i
zbog podrške svim narodima BiH koju je tom prilikom uputio.”Vas govor i
blagoslov upućen narodima u BiH ostao je
urezan u sjećanje svim dobronamjernim ljudima i građanima kao putokaz
suživota, saradnje razvoja i tolerancije.”, rekao je tokom susreta
predsjedavajući Zvizdić.
Predsjedavajući
Zvizdić je upoznao papu
Franju sa aktuelnom političkom i ekonomskom situacijom u BiH, s
posebnim osvrtom na put države ka euroatlantskim integracijama. Zahvalio se na
govoru koji je Papa održao u Evropskom parlamentu u Strasbourgu, kada je
predložio evropskim parlamentarcima interaktivni dijalog za proširenje
članstva u Evropskoj uniji, zemljama sa
područja Zapadnog Balkana. Istaknuo je da BiH ima čvrsto opredjeljenje da postane
dio evropske porodice i da o tom pitanju u BiH postoji potpuni konsenzus naroda
i građana koji u njoj žive
Papa Franjo je rekao da Bosna I Hercegovina treba ići putem
dijaloga i stvaranjem kompromisa, na dobrobit svih naroda koji žive u BiH.
Naglasio je da Sveta Stolica podržava težnje koje BiH ima ka integraciji u
Evropsku uniju. Razgovarali su i o statusu pripadnika svih konfesija u Bosni I
Hercegovini . Papa Franjo je rekao da Vatikan u potpunosti poštuje suverenitet
I teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Predsjedavajući
Zvizdić i papa Franjo su
razgovarali i o zastoju u provedbi ratificiranog Temeljnog ugovora između Svete Stolice i BiH i dodatnog protokola na Temeljni ugovor iz 2006. godine. Upoznao
ga je i sa činjenicom da je zakon o vjerskim praznicima, koji je jedna od
stavki iz Temeljnog ugovora, bio u
proceduri, ali da, nažalost, nije dobio potrebnu saglasnost. Predsjedavajući
Zvizdić je rekao da će uložiti napore da
se prevlada zastoj u provedbi ovog Ugovora.
Predsjedavajući
Zvizdić je papi Franji poklonio
Povelju Kulina -bana , najstariji poznati pisani dokument u historiji Bosne i
dokaz bosanske državnosti. Povelja je nastala prije 828 godina ili 29.avgusta
1189.godine, kao pravni zapis kojim se reguliraju trgovački odnosi između
srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva i Dubrovačke Republike. “Koliki je
značaj Povelje Kulina-bana kao najstarijeg sačuvanog diplomatskog dokumenta
bosanske srednjovjekovne države, govori činjenica da se ona smatra “rodnim
listom bosanske državnosti.”rekao je, između ostalog, predsjedavajući Zvizdić.
Uz Povelju Kulina-bana, poklonio je I knjigu “Svjetlost Evrope u Bosni I
Hercegovini”. Ova velika monografija napisana je, paralelno na četiri jezika i
podijeljena je na oblasti kulture, religije, etnografije, saobraćaja,
militarija itd. Knjiga sadrži 1800 unikatnih razglednica iz austrougarskog
perioda Bosne i Hercegovine, odnosno s kraja 19. i početka 20.stoljeća.
Monografija Svjetlost Evrope u Bosni i Hercegovini na stojan i seriozan način
predstavlja njeno kulturno-historijsko naslijeđe i na jednom mjestu objedinjava
sedimente materijalne kulture brojnih civilizacija koje su boravile na tlu
Bosne I Hercegovine.
Papa Franjo je predsjedavajućem Zvizdiću
poklonio medaljon Anđela mira kojeg je uradio rimski umjetnik Guido Veroi i koji predstavlja savremene
izazove:spaja sjever i jug i harmonizira ih,dok se sa druge strane bori sa svim
razarajucim silama kao sto je eksploatacija,novi oblici
kolonijalizma,nepovjerenje,predrasude,beskompromisnost i ravnodušnost.
Predsjedavajući Zvizdić je čestitao papi Franji predstojeći
praznik Božić i pozvao ga da u sljedećoj
godini posjeti Bosnu I Hercegovinu
Nakon susreta s papom Franjom, predsjedavajući Zvizdić
se susreo i razgovarao s državnim sekretarom Svete Stolice monsinjorom
Pietrom Parolinom.
(TBT)
