REGIONAL
Kako piše Guardian, Andrije Plenković je jedini čelnik vlade
države iz Europske unije koja podržava osuđenog ratnog zločinca.
FOTO: Plenković, Praljak (Hina)
Slobodan Praljak, redatelj koji je postao ključni vođa
bosanskohercegovačkih Hrvata u ranim devedesetima, osuđen je za zločine koji
uključuju bombardiranje Mostara i zlostavljanje zarobljenika, piše Guardian.
Međutim, hrvatski premijer Andrej Plenković proglasio je ovu
presudu “dubokom moralnom nepravdom”.
Kako piše Guardian, ovo je prva objava nekog čelnika vlade
države iz Evropske unije koja podržava osuđenog ratnog zločinca.
“Ovo samoubistvo samo će zacementirati ono što javnost
već misli o Haškom sudu”, smatra Mina Vidaković iz novinske agencije
Sense.
“U Srbiji i u Hrvatskoj javnost i mediji su zabrinutiji
zbog optuženih nego zbog žrtava, dodaje.
“Stiliziranje u
žrtvu”
Ne propituje samo Guardian reakcije hrvatskih dužnosnika
povodom Praljkovog samoubojstva. Austrijski dnevnik Der Standard objavio je veliku
analizu pod naslovom “Hrvatska desnica profitirala je od samoubojstva
ratnog zločinca Praljka”, u kojoj naglašava da hrvatska vlada nema nikakve
pravne opcije kako bi uspješno pokrenula reviziju haške presude hercegovačkoj
šestorki.
Na početku teksta opisuje se kako su se u Mostaru i Zagrebu
palili lampioni u čast ratnog zločinca Slobodana Praljka, koji se otrovao u
haškoj sudnici nakon što mu je potvrđena kazna zatvora od 20 godina. Der
Standard konstatira da se po reakcijama hrvatskih nacionalista na Praljkovu
smrt može pogrešno zaključiti da dotični nije ratni zločinac nego svetac.
“Svoje pretvaranje u ikonu Praljak je očito planirao” te je računao
da će njegovo samoubojstvo imati političke posljedice.
Jedna od njih je da hrvatska vlada odbija prihvatiti presudu
hercegovačkoj šestorki, iako je dosad presude iz Haaga poštovala. Praljkovo
“stiliziranje u žrtvu” u zapećak je gurnulo prave žrtve, muslimane
koje je u srednjoj Bosni i Hercegovini ubijao i proganjao HVO, piše Der
Standard.
“Malo
racionalnih glasova”
Ističe se i da je premijer Andrej Plenković, inače
“više umjeren nego konzervativno-nacionalistički političar”, počeo
govoriti o nepravednoj presudi te najavio “pravne i političke
korake”, iako i sam zna da ne može ništa učiniti. To je za Der Standard
potvrdio i glasnogovornik Haškog suda, koji naglašava da su sve pravne
mogućnosti iscrpljene.
“U Hrvatskoj se može čuti malo racionalnih
glasova” oko presude hercegovačkoj šestorki, a među njima su bivši
predsjednik Ivo Josipović i bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić,
navodi austrijski list. Glasniji su ipak političari koje su od presude
napravili veliko nacionalno pitanje, poput predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović,
koja “već sada skuplja glasove nacionalista za reizbor 2019. godine”.
Ona je Praljka hvalila i prije presude i protivno činjenicama ustvrdila da
Hrvatska nije bila agresor u BiH. Tome se pridružio i Plenković, koji je
suprotno istini izjavio da Srbija nije osuđena za udruženi zločinački pothvat u
Haagu.
Također, poznati njemački tjednik Der Spiegel na svojem
portalu, inače jednom od najposjećenijih u Njemačkoj, objavio je veliki članak
u kojem se zgraža nad činjenicom da “Hrvatska tuguje zbog jednog ratnog zločinca”.
Sigurnosni propusti
Guardian se u svom članku pozabavio i potencijalnim
sigurnosnim propustima u haškoj sudnici.
Istraživači u Haškom sudu trude se zakrpati sve sigurnosne
propuste u strahu da će se i ostali zatvorenici odlučiti na “Praljkov
potez”, pišu o dramatičnom samoubojstvu.
Praljkovo samoubistvo, koje su prenijeli mediji diljem
svijeta, izruguje se sudskim sigurnosnim procedurama. Osim što je nizozemska
policija otvorila svoju vlastitu istragu, Sud je angažirao gambijskog suca
Hassana Jallowa kako bi saznali kako je Praljak uopće došao do bočice
cijankalija koja ga je ubila. Istraga će započeti s najočitijim sigurnosnim
propustom – pitanjem kako je moguće da nijedan čuvar nije bio dovoljno blizu Praljka
da mu otme otrov iz ruku.
Na većini haških suđenja, uz bok optuženima stajali su
čuvari u plavim uniformama. Tako su dvojica stajala s obje strane Ratka Mladića
prošlog mjeseca. Međutim, nijedan čuvar nije stajao uz Praljka, osuđenog na 20
godina zatvora zbog zločina protiv muslimana i nijedan nije primijetio bočicu u
Praljkovim rukama.
Opuštanje s pravilima
“Inače su dva čuvara iza optuženog, ali ovaj put nije
bilo tako”, rekao je jedan hrvatski dužnosnik čije ime Guardian ne navodi
jer nije ovlašten za razgovor s medijima.
“Hrvatski mediji pišu kako je moguće da je činjenica da
je to bio posljednji dan rada haškog suda doprinijela do opuštanja s
pravilima”, dodaje.
Istraživači žele saznati kako je Praljak unio otrov, unatoč
pretragama i rendgenu koji su obavezni za sve optužene koji ulaze i izlaze iz
suda. Ako uzmemo u obzir smrtonosnost cijankalija, dužnosnici mogu biti sretni
što ga je upotrijebio samo na sebi.
Nusproizvod teških
kazni
Samoubojstvo je bilo već prisutno u Haškom sudu, kao
nusproizvod teških kazni koje su se izricale zbog užasnih zločina počinjenih u
Bosni, Hrvatskoj i Kosovu, piše Guardian. Dva haška zatvorenika, obojica Srbi,
objesila su se u zatvorskim ćelijama. Slobodan Milošević, najpoznatiji haški
optuženik, navodno je krijumčario antibiotike u svoju ćeliju kako bi pogoršao
srčano stanje koje ga je ubilo pred kraj trogodišnje parnice u 2006. godini.
Posjetitelji u Haškom sudu podvrgnuti su rendgenskim
pretragama, a zabranjeno je unošenje svih tekućina. Međutim, suci nisu uveli
intenzivnije tjelesne pretrage, bojeći se nezadovoljstva javnosti.
“Pretrage su slične onima na aerodromima, samo nisu
toliko intenzivne. Da su intenzivnije, ljudi bi se pobunili”, kaže dr.
Eric Gordy.
Postoji bojazan da će samoubojstvo okaljati uspjehe Suda
koji je zatvorio desetke ratnih zločinaca i uveo niz presedana u međunarodnom
pravu.
(TBT)
