KULTURA
Bila sam iznenađena da se sve to dešava u Jugoslaviji koja
je bila otvorena zemlja i u kojoj su ljudi mogli da putuju. Iz moje perspektive
života u Rumuniji, Jugoslavija je bila polu-raj
FOTO: Miler (Tanjug)
“Ja sam došla ovdje zato što sam željela. Ja želim sve
najbolje ovoj zemlji”, ovim riječima je nobelovka Herta Miler završila
svoj boravak u Beogradu koji je posjetila kao gošća Sajma knjiga.
Na sinoćnoj tribini u Jugoslovenskom dramskom pozorištu pod
nazivom “Logika 29. februara”, o eksploziji nacionalizma na prostoru
bivše Jugoslavije, Herta Miler razgovarala je sa našim književnikom i
prevodiocem Ivanom Ivanjijem i njemačkim piscem Mihaelom Martensom.
“Na Kosovu i u Bosni se dogodilo mnogo zla uz prisustvo
nacionalizma i u svemu tome je učestvovala Srpska pravoslavna crkva. Bila sam
iznenađena da se sve to dešava u Jugoslaviji koja je bila otvorena zemlja i u
kojoj su ljudi mogli da putuju. Iz moje perspektive života u Rumuniji,
Jugoslavija je bila polu-raj. Iznenadilo me da je u takvoj zemlji eksplodirao
nacionalizam”, kazala je Miler i dodala da „kada postoji rat, tada mora da
se izvrši zahvat kako bi jedna strana izgubila sve i bila poražena od druge
strane. Kada je već tako vjerujem da je vojna intervencija ljudska i moralna
pozicija. To možemo da vidimo uvijek iznova na različitim primjerima. Ako
budemo dobri i pijemo čaj jedni sa drugima sve će biti u redu. Mnogi ratovi su
pokazali da nije bilo baš tako”, prenose mediji.
Martens je podsjetio Miler da postoje njeni tekstovi koji se
bave temama koje su u Beogradu još aktuelne.
“Kada je bombardovan poslednji put neki grad u 20. vijeku,
Beograd u Srbiji, vi ste u jednom eseju napisali da ne razumijete arogantni
stav prema NATO i da Milošević mora biti zaustavljen za sva vremena”,
naveo je njemački pisac, podsjetivši je na njene riječi: „Ko u devet godina
vodi četiri rata i ko tako pragmatično gradi groblja kao gradove, on se ne može
stići riječima. Bila bih sretna da je NATO ušao u Rumuniju, ali se to nije
dogodilo i Rumuni su se borili protiv Rumuna da bi stavili tačku na
Čaušeskua”, a ona je rekla da i danas ostaje pri svojim riječima.
O ideji da bi totalitarizam trebalo da bude zamijenjen
demokratijom poslije rušenje SSSR-a, Herta Miler kaže da se „to nije dogodilo i
da je Putin sve izvrnuo”.
„Danas je povrijeđen novinar koji kritikuje Putina. On je u
životnoj opasnosti. To su stvari za koje smo mislili da se neće više događati.
Ako ne ide diplomatski onda mora vojno da se zaustave takva ekpanzija. Tako su
i Miloševića morali da sruše”, rekla je Miler.
Ivan Ivanji je odgovorio njemačkoj nobelovki da su stotine
hiljada ljudi svojim glasovima srušile Miloševića, a ne NATO, na šta je Miler uzvratila
da porodica Milošević također živi u Rusiji i da to govori o relacijama.
“Putin ih rado prima. To je prilično prevarantska
pozicija. Politika Putina je ekspanzionistička”, smatra nobelovka, kojoj
je nekoliko glasova uz publike uzvratilo uzvicima: “Pitajte Angelu Merkel
za Putina”.
„Ne moramo da budemo istog mišljenja. Ni sada u sali. Ali
kada me nešto pitate, ja moram da budem iskrena”, zaključila je nobelovka
na sinoćnoj tribinu.
Herta Miler rođena je 1953. u Nikidorfu u Banatu u Rumuniji.
Iz Rumunije se iselila 1987, a otada živi u Berlinu. Nobelovu nagradu za
književnost dobila je 2009. godine. Većina njenih djela govore o njenom životu
u ruralnoj kulturi i brutalnoj državnoj represiji u Rumuniji. Njene knjige
„Ljuljaška daha”, „Životinja srca”, „Lisac je oduvijek bio
lovac”, „Čovjek je veliki fazan na ovom svijetu” kod nas je objavila
izdavačka kuća Laguna u prijevodu Nebojše Baraća.
(TBT)
