KULTURA
Je li jedan od najvećih književnika u historiji čovječanstva
i umova uopće Lav Nikolajevič Tolstoj, zaista, umro kao musliman? Brojne su
činjenice koje jasno ukazuju da je ovaj ruski velikan prije smrti prihvatio
islam
FOTO: Tolstoj (Wikipedia)
Je li jedan od najvećih književnika u historiji čovječanstva
i umova uopće Lav Nikolajevič Tolstoj, zaista, umro kao musliman? Brojne su
činjenice koje jasno ukazuju da je ovaj ruski velikan prije smrti prihvatio
islam, prenosi INS.
Način na koji je ukopan, činjenica da je njegov grob u rodnoj
Jasnoj Poljani u Rusiji okrenut na način kako se muslimani ukopavaju i da nema
hrišćanskih obilježja, te, posebno, njegovi stavovi izneseni u korespodenciji
sa savremenicima u kojima je na brojnim mjestima iskazivao otvorene simpatije
prema islamu, nedvosmisleno to i potvrđuju. Sve to do sada je široj javnosti
bilo potpuno nepoznato.
Tolstojeve korespodencije može se utvrditi da je on o islamu
učio od rusko tatarskih islamskih misionara koji su pripadali sufijskom redu
Nakšibendija.
Da je Tolstoj u islamu istinski našao Istinu o svojim bolnim
traganjima za Bogom, o svrsi života, moralnim idealima, skrivenim zakonima
života, čovjekova postojanja, o čemu je mnogo pisao, najbolje oslikava
činjenica da je, nadahnut djelom indijskog mislioca Abdullaha es-Suhreverdija, napravio manju
zbirku hadisa poslanika Muhameda a. s., kojom je islam želio približiti širim
masama u Rusiji.
Zbirka je objavljena 1908 godine u izdanju ruske izdavačke
kuće “Posrednik”. Predstavljena je pod naslovom “Muhamedovi
hadisi kojih nema u Kur’ anu”, a pošto je naslov bio metodološki
neispravan kasnije je promijenjen u samo “Muhamed”. Ona se pojavila i u izdanju na bosanskom jeziku
prije nekoliko godina, u izdanju sarajevskog “Librisa”. Tim malo
poznatim djelom Tolstoj je iskazivao otvoreno divljenje prema poslaniku
Muhamedu a. s.
– Muhamed a. s. se nikada nije slagao s kršćanskim
shvatanjima. Za njega čovjek nije mogao biti Bog, niti se sam poistovjećivao s
Allahom. Za muslimane nema drugog boga osim Allaha, a Muhamed je Njegov
poslanik. U tome nema ništa zagonetno i
tajnovito… Za mene je to jasno, islam je uzvišeniji od kršćanstva –
odzvanjajuće su poruke Lava Tolstoja u
njegovim razmišljanjima o islamu.
Posebno su upečatljivi pogledi na ličnost Božijeg poslanika:
” … Nema nikakve sumnje u to da je Vjerovjesnik
Muhammed jedan od najvećih reformatora čovječanstva. Pripada mu najveća slava
jer je on čovječanstvo uputio istinskom svjetlu, pravdi i miru, jer je
spriječio prolivanje nedužne ljudske krvi i tako otvorio put ka napretku i
civilizaciji. Ovo veliko djelo nije mogao izvesti niko drugi do čovjek koji je
imao nadnaravnu snagu, čovjek koji je dostojan svakog poštovanja, divljenja i
pažnje”.
No, nigdje Tolstoj svoje opredjeljenje prema islamu nije
tako jasno kristalizirao kao u pismima Jeleni Velikovoj. Naime, pravoslavka
Velikova je bila udata za mladog oficira Ibrahima, porijeklom Kozaka, iz grada
na granici Azerbejdžana.
Njih su se dvoje vjenčali, ali po tadašnjim zakonima u
Carskoj Rusiji, a njihova djeca morala su biti krštena kao kršćani. Kada su
njihovi sinovi bili punoljetni poželjeli su da pređu na islam, pa se Velikova,
kao i mnogi u to vrijeme, obratila Tolstoju, tražeći savjet kako da se postavi
u skladu sa željom sinova da budu muslimani. Pozdravlajući njihovu spremnost da
prihvate islam, Tolstoj piše:
“Što se tiče davanja većeg značaja islamu nego
pravoslavnoj crkvi, ja sam punog srca suglasan tome. Koliko god to bilo čudno
reći, za mene je islam neuporedivo
uzvišeniji od hrišćanstva. Kad bi čovjek imao pravo izbora, svaki razuman
pravoslavac i svaki čovjek, bez ikakve sumnje i nedoumice, prihvatio bi islam,
jednog Boga i Njegovog Poslanika. Zašto? Zato što s Trojstvom, teškom i
nerazumljivom božanstvenošću (Otac, Sin i Sveti Duh), s pretajanstvenom Marijom
Anom, Svecima, njihovim predstavljanjima i komplikovanim ceremonijama i ne bi
moglo biti drugačije. Islam se izdigao iznad toliko iskvarenih vjerovanja koja
su zauzela mjesto temeljnim vjerskim doktrinama i u jednom periodu prerasla u
crkvena vjerovanja…”, napisao je slavni Tolstoj u pismu Velikovoj.
FOTO: (Fasimil)
Tolstoj ističe iskvarena vjerovanja i praznovjerja u drugim
religijama, te podcrtava da islam nije zapao u stanje u kojem su se naše druge
vjere, kao i da je vjera koju je Muhamed
donio posljednja i najsavršenija.
Po njemu, islam je pravo mjesto istinske pravde i
jednakosti, istinskog bratstva i požrtvovanosti, poštovanja i ljubavi prema
čovjeku i drugom.
“Svijet je uradio šta je želio, dopustio je crkvi da
objasni značaj i svrhu života. Svijet je uspostavio život sasvim suprotan
doktrinama Krista, a Crkva izučava pisana djela na kojima je ostavila narod da
živi u suprotnosti sa Kristovim zakonom, da živi prema svojoj ličnoj volji.
Rezultat je bio da je svijet počeo da živi gori život od paganskog života, a
Crkva ne samo da je to pravdala nego je odobravala to govoreći da je to u
skladu sa Kristovom doktrinom”, zapisao je Tolstoj.
Međutim, Tostojova razmišljanja u većini slučajeva nisu bila
jasna ruskom društvu. Zbog kritika Crkve i simpatija prema islamu bio je i
gotovo predan prokletsvu (anatemi). Prijatelji i rođaci su ga napustili. U
pismu Svetom sinodu koji ga je ekskomunicirao kao bezbožnika, napisao je:
“Počeo sam time što sam Crkvu volio više nego svoj mir,
zatim sam više volio kršćanstvo nego crkvu, sada više volim istinu nego sve na
svijetu”.
Odbačen od svih, Tolstoj 1910 u svojoj 81. godini života
napušta kuću i umire na putu, na stanici Astapovo. Pred sam kraj života upućuje
pismo prijatelju u kojem do kraj osvjetljava svoj stav o vjeri:
“Bilo bi mi zadovoljstvo, kada bi vi bili iste vjere i
ubjeđenja kao ja. Otkrili ste nešto u
mom životu. Bilo kakav uspjeh u životu,
bogatstvo, počasti, i hvala, nisu mi osigurani. Moji prijatelji, čak i
porodica, su okrenuli glavu od mene. Neki – liberali i estetičari smatraju me
luđakom ili slabog razuma kao Gogolja. Drugi – revolucionari i radikali –
smatraju da sam mističar, govornik, brbljivac. Vladini ljudi me smatraju
opasnim, ortodoksi (pravoslavci) smatraju me đavlom. Priznajem da mi je teško…
Prema tome, molim Vas, gledajte na mene kao sljedbenika Muhameda i bit će sve
uredu neke su od posljednjih riječi koje
je napisao slavni Tolstoj prije smrti.
Uprkos njegovom jasnom opredjeljenju, Tolstojev prelazak na
islam nastojao se u Rusiji držati tajnom. U to su bile uključene i ruske obavještajne
službe, moćni KGB.
Naime, ruskom narodu, posebno ruskim prosvjetiteljima i
naučnicima, Tolstoj je bio drag zbog ogromne snage koju je posjedovao. Njegovo
bi prihvatanje islama u ruskom narodu moglo je izazvati afinitet prema islamu.
Zato ruska država nije mogla dozvoliti da se otkrije da je
jedan pisac poput Tolstoja mogao gajiti poštovanje prema islamu ili da se u društvu
pročuje da je postao musliman. To je razlog što je Tolstojova zbirka hadisa
dugo vremena bila skrivana u Rusiji.
Međutim, istina je otkrivena. Da je Tolstoj primio islam i
umro kao musliman posebno zdušno je dokazivala još jedna Ruskinja – Valerija
Porohova. Riječ je o ženi koja je bila udata za Arapa i sa suprugom je živjela u
Saudijskoj Arabiji 11 godina.
Za to vrijeme mnogo je saznala o islamu i sama postala
muslimanka. Porohova je prevela Kur'an na ruski jezik. Ona je hrabro govorila u
medijima o Tolstoju i islamu. Između ostalog, u medijima bivšeg SSSR-a
izjavljivala je da je Tolstoj pred kraj svoga života prihvatio islam i da je
ostavio oporuku da bude ukopan kao musliman! Porohova je konstantno tvrdila da
je Tolstoj ukopan po islamskim pravilima.
Povukao se da živi kao musliman.
Tolstoj je o islamu govorio u vrijeme kada je komunizam kao ideja
bio na svom vrhuncu. Da bi se to uradilo u to vrijeme, trebalo je misliti na
torture i pritisak. Radio je to u vrijeme kada je bio na stvaralačkom vrhuncu,
kada nije ovisio ni o čemu tako da se ne može reći da je o islamu govorio i prihvatao
ga iz koristi. Naprotiv.
Komunizam ili socijalizam Tolstoja nisu interesirali, nisu
ga privlačili, pa se umjesto da na vrhuncu iskoristi blagodati svoje slave
povukao se da živi kao musliman.
(TBT, isn.ba)
