ANALIZE
Od kako je Abdel Fattaha al-Sisi preuzeo
vlast, u Egiptu je uhapšen veliki broj aktivista, izgrađeno je više zatvora i u
toku je ekonomska kriza
FOTO: Al-Sisi (Reuters)
Bivši egipatski predsjednik Mumamed Mursi
je sam u augustu 2012. godine izabrao Abdel Fattaha al-Sisija, tadašnjeg
feldmaršala Vrhovnog vijeća oružanih snaga, za ministra odbrane.
Ovo imenovanje uslijedilo je nedugo nakon
što je Mursi, član Muslimanske braće, razriješio dužnosti nekoliko visokih vojnih zvaničnika.
Ovaj potez je napravljen s ciljem promocije mlađe generacije generala, bližih
ideji demokratske tranzicije i idejama promoviranim narodnim ustankom iz
januara 2011. godine, koji je okončao 30-godišnju vladavinu predsjednika
Hosnija Mubaraka.
U vrijeme kada je imenovan, Sisi je bio poznat
kao dugogodišnji vojni oficir i bivši šef vojne obavještajne službe. Godinu
dana kasnije, 3. jula 2013. godine, Sisi je poveo vojni puč, kojim je uklonjen
Mursi, nakon masovnih protesta zbog pogoršanja ekonomske situacije i stanja
ljudskih prava.
Od kako je svrgnuo Mursija, Sisi je postao
poznat kao “spasilac naroda”. Pobijedio je na predsjedničkim izborima
2014. godine sa 97 posto glasova, prema podacima državne izborne komisije.
Socijalna i građanska prava
Od kako je Sisi preuzeo vlast, u junu 2014.
godine, situacija u vezi ljudskih prava nastavila se pogoršavati, a
organizacije za ljudska prava su izvijestile da je blizu 60.000 ljudi zatvoreno
tokom protekle četiri godine. Egipat je izgradio 19 novih zatvora u proteklih
pet godina, 16 od kako je Sisi na vlasti.
Izvještaj Human Rights Watcha o zloglasnom
kairskom zatvoru “Škorpion” otkrio je da su tamo uglavnom bili
zatvoreni politički zatvorenici i da su “trpjeli zlostavljanja od
zvaničnika Ministarstva unutrašnjih poslova, uključujući batine, prisilno
hranjenje, zabranu kontakta s rodbinom i advokatima i uplitanje u medicinsku
njegu”.
Broj takozvanih vansudskih ubistava je
porastao sa 326 tokom 2015. na 754 u prvoj polovini 2016. godine, prema
podacima Centra al-Nadeem, egipatske grupe za ljudska prava koja radi sa
žrtvama mučenja.
U augustu 2016. godine grupa Egipatska
koordinacija za ljudska prava i slobode izdala je izvještaj o uvjetima u
zatvorima u Egiptu pod Sisijevom vlašću, zabilježivši 1.344 incidenta mučenja i
namjernog medicinskog nemara u zatvorima između 2015. i 2016. godine.
Sisi je 2014. godine izdao uredbu kojom su
date veće ovlasti vojsci i koja je odobrila vojsci da sudi civilima na vojnim
sudovima. Na ovim suđenjima obično nema dokaza i zasnovana su isključivo na
istragama koje provode državni sigurnosni oficiri. Prema podacima HRW-a, ovaj
zakon je “formirao osnovu za 7.400 ili više vojnih suđenja civilima”
do danas.
Postoje i izvještaji o nestancima. Amnesty
International je zabilježio tri do četiri nestanka dnevno između 2015. i 2016.
godine. Grupe za ljudska prava su priznale da bi ovaj broj mogao biti daleko
veći, budući da se veliki broj porodica plaši posljedica ukoliko prijave
nestanak.
U 2016. godini egipatski Vrhovni sud je
podržao zakon iz 2013. godine koji je u praksi zabranio svako javno okupljanje
više od deset osoba i odredio zatvorske kazne za počinioce do pet godina. Drugi
zakon koji je Sisi ratificirao naložio je osnivanje Vrhovnog vijeća za
administriranje medija, tijelo koje ima autoritet da oduzme licence medijima i
novčano kazni ili suspendira listove ili emitere – potez koji je kritiziran kao
udarac na slobodu medija u državi.
U junu 2017. godine 64 informativne
internetske stranice koje nisu bile usklađene s narativom državnih medija
blokirane su pred predsjedničke izbore 2018. godine.
U Egiptu je, također, i dalje na snazi
vanredno stanje, koje je proglašeno u aprilu, nakon što je napadu na crkvu
ubijeno blizu 50 osoba. Vanredno stanje daje predsjedniku ovlasti da cenzurira,
prati ili zaustavlja oblike komunikacije.
Pod Sisijevom vlašću javni prostor se i
dalje smanjuje, a civilno društvo se dodatno ograničava. U 2016. godini
egipatski Parlament je usvojio zakon koji strogo regulira rad više od 47.000
nevladinih i humanitarnih organizacija širom države, stavivši ih pod prismotru
vladinog nadzornog tijela.
Prije ratifikacije ovog zakona, koji je
Sisi potpisao u maju 2017. godine, nekoliko organizacija – uključujući Centar
al-Nadeem – prisilno je zatvoreno u sklopu onoga što analitičari opisuju kao
sve rašireniji nasrtaj na civilno društvo i glasove otpora.
Teška ekonomska slika
Pogoršala se i ekonomska situacija u Egiptu
od kako je Sisi na vlasti. Politička nestabilnost i regionalna nesigurnost
oštetili su turizam u ovoj državi, koji se nikada nije u potpunosti oporavio
nakon globalne ekonomske krize iz 2008. godine.
Međunarodni monetarni fond je odobrio
kredit u iznosu od 12 milijardi dolara nakon što je Egipat pristao na plan reforme,
osmišljen da riješi ogromni budžetski deficit u ovoj državi, zvaničnu
pretjeranu potrošnju, državne subvencije i fluktuaciju valute. Shodno tome,
Egipat je devalvirao svoju valutu za 48 posto, što je – u kombinaciji sa
strogim od Vlade nametnutim gornjim cjenovnim granicama – učinilo veliki broj
medicinskih proizvoda neprofitabilnim za proizvodnju ili izvoz.
Ispod granice siromaštva u Egiptu živi 28
posto populacije, a stopa nezaposlenosti je dostigla 13 posto u 2016. godini. U
maju 2017. godine inflacija je u Egiptu narasla na 30 posto, što je rekord u
protekle tri decenije.
FOTO: (Reuters)
U 2016. godini Vlada je pristala da
kontrolu nad dva strateška otoka u Crvenom moru, Tiranu i Sanafiru, preda
Saudijskoj Arabiji, što je izazvalo gnjevne reakcije i proteste. Iako je sud
niže instance ranije presudio protiv ovog sporazuma, Vrhovni sud Egipta je
kasnije poništio tu presudu. Ovi otoci na ulazu u zaljev Aqaba kontroliraju
uske plovne puteve koji vode prema sjeveru do lučkih gradova u Crvenom moru
Eilata i Aqabe, u Izraelu i Jordanu.
Stotine ljudi su protestirale protiv ovog
poteza na ulicama Kaira, na prvim masovnim protestima pod Sisijevom vlašću.
Ukupno 71 demonstrant je uhapšen i osuđen na dvije godine zatvora.
Uhapšeni su još deseci demonstranata u junu
2017. godine, kada je policija nastupila oštro na drugim demonstracijama.
Novinari i aktivisti su kritizirali ovaj sporazum dok se o njemu raspravljalo u
Parlamentu, optuživši Sisija da prodaje zemlju u zamjenu za saudijsku pomoć.
Sporazum je u konačnici potpisan.
Utišana opozicija
Budući da se očekuje Sisijeva kandidatura
za drugi mandat, vlada sve intenzivnije utišava opozicione kandidate. U maju
2017. godine bivši predsjednički kandidat i lider opozicije Khaled Ali uhapšen
je i čeka istragu. Ali, advokat za ljudska prava koji je sugerirao kako bi se
mogao kandidirati za predsjednika 2018. godine, bio je glavni advokat u slučaju
protiv Vlade zbog potpisivanja sporazuma u vezi Tirana i Sanafira.
Egipat koči i sukob na Sinajskom poluotoku
– nesigurnoj planinskoj regiji podijeljenoj na dvije pokrajine, sjevernu i
južnu, koji je leglo za razne naoružane grupe. Borci utaboreni na Sinaju koji
su povezani s oružanom grupom Islamska država Irak i Levant, obećali su da će
povećati napade protiv koptske kršćanske manjine u Egiptu.
Samo u protekloj godini Egipat je pretrpio
niz napada protiv koptske manjine i državne policije i vojnog osoblja.
U pokušaju da obuzda napade, Sisi je
najavio da će “kontrateroristička” kampanja pomoći da se stabilizira
država, ali lokalni aktivisti za ljudska prava kažu da su se Vladine mjere
pokazale uglavnom neefikasnim.
(TBT, Al Jazeera)