NAUKA
Postoje tri razloga. Prvi je da su ljudi prerasli Zemlju, oteli joj resurse i uništili je klimatskim promjenama, istražili su praktično sve što se istražiti moglo
FOTO: Hawking (Profimedia)
Najpoznatiji svjetski astrofizičar Stephen Hawking saopštio je na norveškom Starmus festivalu da radi na potrazi za novim ljudskim domom, istakavši da će ljudi morati da napuste Zemlju za 200, ili najkasnije 500 godina.
Postoje tri razloga. Prvi je da su ljudi prerasli Zemlju, oteli joj resurse i uništili je klimatskim promjenama, istražili su praktično sve što se istražiti moglo. Dotakao se u tom kontekstu i Donalda Trumpa.
“Naši materijalni resursi iscrpljeni su, poklonili smo svojoj planeti razoran dar koji se zove klimatske promjene. Rast temperature, smanjivanje ledenih površina na polovima, deforestacija i istrebljenje životinjskih vrsta. Sve nas to čini neznalicama koje ne misle previše. Ja ne umanjujem važnost borbe protiv klimatskih promjena i globalnog zagrijevanja kako to čini Donald Trump koji je izgleda donio najozbiljniju, ali i najpogrešniju odluku koju je svijet do sada vidio”, rekao je poznati naučnik.
On se zbog toga priključio naporima grupe nazvane “Climate Leadership Council”, kojoj je cilj da na neki način kompenzuje ovu kontroverznu Trumpovu odluku.
Svoje je izlaganje profesor s Cambridgea nastavio je navodeći tačno kakav bi nas kraj mogao zadesiti ako nešto ubrzo ne preduzmemo.
“Našoj planeti odbrojani su dani zbog prijetnji asteroida, crnih rupa, supernovai sunčeve radijacije”, izneo je Hawking drugi razlog.
“Ljudska vrsta je stvorena da istražuje, a za to je na Zemlji ostalo jako malo mjesta. Jedina naša opcija je da pokušamo da odemo dalje od našeg sunčevog sistema. Kao vrsta postojimo dva miliona godina, kao civilizacija nekih deset hiljada godina, ali stopa razvoja se pomalo ubrzava. Ako želimo da trajemo sljedećih milion godina, moramo hrabro da odemo tamo gdje još niko prije nas nije otišao”, naveo je Hawking kao treći razlog zašto bi trebalo da napustimo planetu, i dodao da smo, kada smo posljednji put stigli do takve raskrsnice, imali gdje da odemo.
Christopher Colombus 1492. godine otkrio je Novi svijet. Danas nema više novog svijeta koji bismo otkrili.
“Otkrivanje novih svijetova na koje bismo mogli da odemo možda su jedina stvar koja će nas spasiti od nas samih”, istakao je Hawking.
Naše osvajanje svemira moralo bi da se dogodi relativno brzo. Već 2020. godine morali bismo da imamo astronaute na Mjesecu. Za 30 godina trebalo bi da tamo bude i baza, a Mars bismo morali da dosegnemo do 2025. godine. Jasno, kolonizacija samo Mjeseca i Marsa sasvim sigurno neće biti dovoljna. Procjenjuje se da Mliječni put ima stotinu milijardi planeta. Milioni, ako ne i milijarde tih planeta potencijalno su naseljive, odnosno postoji čvrsta mogućnost da na njima ima vode.
Od ranije znamo da profesor Hoking radi na tehnologiji koja bi čovjeku omogućila dublje istraživanje svemira nego do sada. S ruskim milijarderom Jurijem Milnerom radi na projektu “Breakthrough Starshot” kojem je cilj slanje flote nanoletjelica do sistema Alfa Kentauri udaljenog četiri svjetlosne godine, Zemlji najbližoj galaksiji. Hawking je zato spomenuo i Proksimu b, planetu čije je otkriće objavljeno prije godinu dana. Proksima b nalazi se na nastanjivoj udaljenosti od svog sunca, a nama je najbliža takva planeta.
(TBT)