ANALITIKA
Vođe iz Zaljeva su imale duboko nepovjerenje u Obamu
(osjećanje je vjerovatno bilo obostrano) i radovalo ih je da će bilo koji
predsjednik nakon njega donijeti promjenu.
FOTO: (Faisal Al-NAsser/Reuters)
Saudijci su toliko uzbuđeni oko posjete američkog
predsjednika Donalda Trumpa da su napravili web stranicu na četiri jezika sa
satom za odbrojavanje i informacijama o različitim bilateralnim, panarapskim i
panislamskim sastancima koje će Trump održati u Kraljevini.
Kroz nekoliko proteklih godina postalo je uobičajeno da
političko i vojno vodstvo u zaljevskim zemljama od Muscata do Riyada protestira
protiv američke politike tokom administracije Baracka Obame. U očima mnogih od
njih, ona je dovela do neopisivog uspona Irana, njihovog najljućeg
neprijatelja, te dopirinijela nemirima u regiji. Od Trumpovog izbora, preokret
u stavovima širom regije je i više nego očit.
Vođe iz Zaljeva su imale duboko nepovjerenje u Obamu
(osjećanje je vjerovatno bilo obostrano) i radovalo ih je da će bilo koji
predsjednik nakon njega donijeti promjenu. To što je pobijedio Trump, a ne
Hillary Clinton, bio je šećer na kraju budući da su izgledi za novi početak,
ili kako je jedan zvaničnik iz Bahreina kazao „vraćanje osnovama“, mnogo bolji
s republikanskom administracijom.
Da li će slavlje u Zaljevu potrajati ovisi o tome šta će
Trump ostvariti tokom svoje posjete koje počinje krajem sedmice. Zvaničnici iz
Zaljeva cijene Trumpovu agresivnu retoriku protiv Irana, ali riječi neće biti
dovoljne da im uliju povjerenje oko vitalnih pitanja o nacionalnoj sigurnosti. Što Trump nudi u
smislu konkretnih planova za suočavanje s Iranom, u dogovoru sa svojim
regionalnim partnerima, odredit će prirodu i trajanje medenog mjeseca. Moglo bi
se već zaključiti da će posjeta biti uspješna, ali zaljevske vođe ne traže samo
fotografiranje i rukovanja. Na pameti im je ozbiljan posao i jedva čekaju rad
na zajedničkoj agendi kako bi se borili sa istim prijetnjama i tražili
strateške prilike.
Prema navodima Washington Posta, Trump je spreman ponuditi
dvije stvari: najveći ugovor o prodaji oružja u historiji i prijedlog za Arapski
NATO. Kako god, po mojoj procjeni, u skorije vrijeme neće pomoći oko suprotstavljanja
Iranu niti će učvrstiti američko-zaljevsko partnerstvo. Prodaja oružja će
nastaviti kupovati utjecaj arapskih zaljevskih zemalja u Washingtonu i pomoći
zastrašivanju Irana. Ali supersonični avioni, raketna odbrana i drugo teško
naoružanje bit će beskorisno u iranskom asimetričnom ratu koji je srušio
nekoliko proameričkih vlada i uzrokovao haos širom regije.
Odavno podržavam Arapski NATO, ali će trebati godine da se
stvori jedinstvena političko-vojna sila. U isto vrijeme, Iran će dodatno proždirati
teritoriju i širiti svoj utjecaj na Bliskom istoku. Zaigurno da Arapski NATO
ima veliku stratešku vrijednost – to je, u smislu troškova i održavanja,
najefikasniji odgovor na iranski regionalni izazov – ali nije neposredno
rješenje kompleksne, hitne i sve veće iranske prijetnje.
Jedino predanost značajnom poboljšanju američko-arapskih
sigurnosnih odnosa i gradnja savjetodavnih mehanizama na taktičkim, operativnim
i strateškim nivoima može učiniti nešto. Obami pripadaju zasluge jer je započeo
ovaj proces pokretanjem dvaju SAD-GCC samita u Camp Davidu i Riyadu proteklih
godina. Ipak, nijedan sastanak nije predložio ozbiljne mehanizme za
implementaciju, a prvenstveno jer strane nisu vjerovale jedna drugoj.
Prateći napredak na ključnim izvještajim o rezultatima obaju
samita, bilo je očito čak i Obaminim zvaničnicima da je bilo mnogo prostora za
poboljšanje. Trump bi trebao završiti što je Obama započeo i instruirati svoj
tim da surađuje sa američkim partnerima iz Zaljeva na implementaciji agendi iz
Camp Davida i Riyada.
Takav Trumpov potez bi označio novo poglavlje u američkim
političkim te sigurnosnim odnosima sa Zaljevom, što bi moglo dovesti do veće
volje nekih naših partnera da učine stvari koje smo i ranije tražili, a kojima
su se uvijek opirali, uključujući više domaćih reformi, bolja suradnja u borbi
protiv terorizma, pomoć oko kampova za sirijske izbjeglice i aktivniju ulogu u
izraelsko-aplestinskom ratu.
Znatan napredak u sigurnosnim odnosima bi udaljio SAD od
sektaškog rata i regionalnih obračuna za moć na Bliskom istoku, te bi njihovim
partnerima pomogao da sami rješavaju probleme oko sigurnosti i postanu
pouzdaniji i odgovorniji regionalni partneri. Ovaj proces bi također pojačao
američki kredibilitet i ugled pouzdanog saveznika širom svijeta.
(TBT, FA, Prevela Jasmina Drljević)
