GEOPOLITIKA
Turska vojna baza Incirlik ima dugu historiju: od uporišta
protiv sovjetske ekspanzije, do baze za borbu protiv tzv. „Islamske države, a sada je predmet spora između Turske i Njemačke
FOTO: (Reuters)
Incirlik strateški punkt za Njemačke vojne operacije u okviru NATO, a u borbi
protiv tzv. „Islamske države“. U toj vojnoj bazi trenutno se nalazi oko 250 njemačkih
vojnika. Međutim, u međuvremenu je ona postala i predmet spora između Ankare i
Berlina. SLijedi nekoliko činjenica o važnosti Incirlika i o razlozima za
bilateralnu svađu.
Zašto je Incirlik važan?
Incirlik je 1955. godine za vrijeme Hladnog rata uz američku pomoć postao
najvažnija baza na jugoistočnom krilu NATO-a. Više od 60 godina ona je služila
za odbranu od moguće sovjetske i kasnije ruske ekspanzije. Ispostavila se i kao
važna tokom raznih kriza na Bliskom istoku. Kada se Turska 2014. godine
priključila Anti-ID-koaliciji, Ankara je Incirlik ponudila kao bazu za vojne
operacije protiv „Islamske države“ koja je tada pod svojom kontrolom držala
velike dijelove Sirije i Iraka. Incirlik je na strateški povoljnom mjestu –
geografski je blizu zemljama u kojima djeluje ID.
U januaru ove godine, Turska i Njemačka sklopile su sporazum
po kome je Njemačkoj dozvoljeno da u tu bazu premjesti više izviđačkih aviona
iz Hamburga, kako bi učestvovali u misijama protiv ID. Ti avioni, inače, nisu
uključeni u direktne borbene operacije.
Oružani sistemi u Incirliku
U Incirliku dominira 39. vazduhoplovna jedinica SAD. Pored aviona tipa A-10
koji iz vazduha pružaju podršku kopnenim trupama, američko vazduhoplovstvo
stacioniralo je u toj turskoj vojnoj bazi i avione tipa F-15 i F16, a povremeno
su se tamo nalazili i izviđački avioni tipa Avax, kao i sistemi sa raketama
zemlja-vazduh. Navodno se u Incirliku nalaze i nuklearne bojne glave: iako to
američki, turski ili predstavnici NATO nikad nisu potvrdili, prema navodima
Saveza američkih naučnika (FAS), u skladištima u Incirliku još od Hladnog rata
nalazi se 50 atomskih bombi tipa B61.
Koje države djeluju iz Incirlika?
Osim Turske, Sjedinjene Američke Države sa oko 1.500 pripadnika vojske tamo
imaju najveći kontingent. Po jačini i veličini trupa prati ih Velika Britanija.
Njemačka tamo ima 260 vojnika koji djeluju u okviru vazduhoplovnih snaga.
Holandija, Španija, Danska, Češka, kao i Saudijska Arabija i Katar koje nisu
članice NATO-a, takođe imaju svoje vojnike u Incirliku u okviru borbe protiv
ID.
Zašto je Incirlik postao problem?
Saveznice Njemačka i Turska imaju bliske odnose već decenijama, i to ne samo
zbog toga što su članice NATO-a još od pedesetih godina, već i zbog njihovih
bliskih ekonomskih i društvenih veza. Aktuelne napetosti oko Incirlika, deo su
šireg političkog sukoba koji je u toku prošle godine postajao sve izraženiji.
Turska 2016. nije dozvolila poslanicima Bundestaga da posete vojnu bazu Incirlik
nakon što je Njemački parlament usvojio rezoluciju u kojoj se masakr Osmanskog
carstva nad Armenima iz 1915. i 1916. godine naziva genocidom. Ankara je
kasnije povukla tu odluku i dozvolila poslanicima pristup vojnoj bazi. Ali u
maju ove godine, Turska je poslanicima Bundestaga ponovno zabranila pristup bazi,
zato što je Njemačka dodijelila azil turskim oficirima koje Ankara optužuje da
su učestvovali u pokušaju puča u julu 2016, a koji je imao za cilj da se svrgne
predsjednik Recep Tayip Erdogan.
Na tu odluku reagovala je i njemačka kancelarka rekavši da se vlada u Berlinu
trudi da dođe do zajedničkog rješenja s turskom vladom. Angela Merkel je dodala
da Njemačka vlada provjerava i mogućnost da njemačke vojnike koji učestvuju u
borbi protiv ID stacionira u neke druge baze. Kao jedna od alternativa spominje
se i Jordan.
Opcije Njemačke za premještanje trupa
Njemačke jedinice trenutno stacionirane u Incirliku dio su izviđačke misije, a
imaju i dodatni zadatak da snabdijevaju avione gorivom. Osim toga, Nijemci
učestvuju u koordinaciji i logistici NATO jedinica. Nejasno je u kojoj mjeri bi
se premještanje njemačkih trupa odrazilo na anti-ID-misiju, kao i na dalju
saradnju Njemačke i Turske kao NATO-partnera.
Pored Jordana, kao alternativne zemlje za stacioniranje njemačkih vojnika
navode se i Kipar i Kuvajt. Jordan i Kuvajt inače nisu članice NATO-a, ali te
zemlje ipak, kao partneri zapadnog saveza, učestvuju u borbi protiv ID. To ih
ujedno kvalificira i kao moguće nove lokacije za jedinice Bundeswehra.
(TBT, DW)