RELIGIJA
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika
Bosne i Hercegovine proglasila je 2006. godine mjesto i ostatke historijskog
spomenika – tadašnje Avdića džamije u Plani, opština Bileća, nacionalnim
spomenikom Bosne i Hercegovine
FOTO: (AA)
Džamija imama Ćamila efendije Avdića
(ranija Avdića džamija), u naselju Plana kod Bileće, s jedistvenim tipom
minareta u osmanskoj arhitekturi, spoja arhitekture crkvenih tornjeva s
obližnje Jadranske obale odakle su i dolazili njeni graditelji opstala je na
području istočne Hercegovine uprkos njenom rušenju u tri navrata i ove godine
slavi punih 400 godina od izgradnje, od daleke 1617. godine.
Džamiju su prvi put u 18. vijeku srušili
hajduci ili uskoci iz primorskih krajeva, a na kamenom luku ulaza u džamiju bio
je uklesan natpis da su je 18. jula 1795. godine obnovili stanovnici sela.
Drugi put je srušena 1941. godine u Drugom svjetskom ratu, a obnovljena 1964.
godine, dok je treći put srušena u ratu u BiH 1992. godine, te opet obnovljena
2013. godine.
Puno je zanimljivosti vezanih za ovu
džamiju, tako i ona da je njen posljednji imam Mustafa ef. Zahić ubijen 1941.
godine i bačen u jamu. Njegovi posmrtni ostaci ni do danas nisu pronađeni.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika
Bosne i Hercegovine proglasila je 2006. godine mjesto i ostatke historijskog
spomenika – tadašnje Avdića džamije u Plani, opština Bileća, nacionalnim
spomenikom Bosne i Hercegovine.
Ove godine, početkom maja, u džamiji je,
nakon 25 godina, ponovno upriličen mevlud.
– Džematlije od BiH do Skandinavije –
“Povratak u ove krajeve istočne
Hercegovine je krenuo 1999. godine i zajedno s obnovom porušenih kuća, krenula
je obnova vjerskih objekata. Nažalost, do sada nisu svi obnovljeni. Svaki
vjerski objekat čine njegovi vjernici, u ovom slučaju džemat, a mnoge džamije u
entitetu Republika Srpska nažalost su i dalje rasuti diljem svijeta. Tako je i
džemat ove džamije imama Ćamila efendije Avdića rasut po zemljama Skandinavije,
po Americi, Kanadi, dalekoj Australiji. Sada je na ovom području par porodica koje
su ostale ovdje, uspjele opstati, u tim povratničkim, teškim, mukotrpnim
godinama. Mnogi od njih su se vratili na neke adrese u Federaciji BiH, jer nisu
uspjeli opstati u ovim teškim uslovima”, rekao je u razgovoru za Anadolu
Agency (AA) Sadet ef. Bilalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gacko,
kojem pripada i područje Bileće.
Prema Hivziji Hasandediću, džamija u Plani
je podignuta 1026.(1617) hidžretske godine, što je bilo vidljivo iz natpisa
koji je uklesan na kamenom luku džamijskih vrata. Džamiju su srušili hajduci
ili uskoci iz primorskih krajeva, pa su je mještani 1. muharema 1210. (18. jula
1795.) hidžretske godine obnovili.
Imamsku i mualimsku dužnost u Plani od
1907. do 1917. godine vršio je Hasan ef. Fazlagić. Poslije njega, imami su bili:
Šaćir ef. i Ali ef. Dreca, Rešid ef. Imamović i Mustafa ef. Zahić. Zahića su
1941. godine ubili “odmetnici” i on je bio posljednji imam ove
džamije.
Za izdržavanje džamije i plaćanje njenih
službenika vakif je zavještao četiri njive zvane: Luka, Cijepac, Podolje i
Osmanagića njive i groblje sa čatrnjom uz džamiju.
FOTO: (AA)
Vakufu ove džamije pripadaju još groblja u Krivači,
Njeganovićima, Šakotićima i Trensuli. Prihodi od ovih nekretnina 1913. godine
iznosili su 30 forinti i davani su za plaću imamu koji je vršio imamsku dužnost
u ovom mjestu.
Hasandedić kaže: “Džamija je ponovno
srušena 1941. godine kada su, pred navalom odmetnika, odavde i iz okolnih sela,
svi muslimani izbjegli.”
Džamija je obnovljena 1964. godine u
izvornom obliku. Od 1964. godine dužnost imama povremeno je vršio glavni imam
džamije u Bileći.
U haremu džamije sahranjeni su: Hamza Avdić
(1816-1876), Šobo Avdić, umro 1800, Alija Avdić (1841 – 1926), Ziba Džubur i
Arifa Čustović (1941). U Plani su živjele sljedeće porodice: Avdić, Čaović,
Durmiš, Đapo, Kovač, Kusturica. Džamija je potpuno porušena u ratu u Bosni i
Hercegovini 1992.-1995. godine.
“Džamija imama Ćamila efendije Abdića
ove godine obilježava 400 godina od svoje izgradnje. Sagrađena je davne 1617.
godine. Nekoliko puta dosad je rušena, tako u 18. vijeku, 1941. i 1992. godine.
Ono što je zabilježeno jeste da je posljednji imam ove džamije Mustafa ef.
Zahić ubijen i bačen sa ostalim svojim džematlijama, prvacima na Planoj u jamu.
Dosada njegove kosti nisu našle smiraj u haremu. Otada je ova džamija povremeno
imala neke vjerske aktivnosti poput klanjanja džuma, bajrama i ostalih naših u
tradiciji zabilježenih obilježja kao što je mevlud. Mi smo, nakon 25 godina,
ponovo vratili tu tradiciju, običaj da ova džamija ima mevlud na kojem se
okupljaju svi raseljeni Bilećani, gdje se susreću, upoznaju, rodbina,
prijatelji… Smatramo da ova džamija bez obzira što ovdje nema fizički toliko
vjernika, jer je njen džemat razasut od daleke Švedske, Norveške, Danske, do
BiH gdje ima dosta raseljenih Bilećana poput Brčkog, Tuzle, Zenice, Sarajeva,
ipak centar tog okupljanja, druženja tih naših vjernika”, kaže efendija
Bilalić.
– Klesari s Jadrana –
Džamija plijeni svojom ljepotom, jer prema
istrazivanju profesora Machiela Kiela, ona ima tip minareta koji je jedistven u
osmanskoj arhitekturi. Radi se o spoju arhitekture crkvenih tornjeva s obližnje
jadranske obale, odakle su i dolazili graditelji (zidari i klesari)
“Prema istraživanju profesora Machiela
Kiela, velikog stručnjaka za osmansku arhitekturu pri UNESCO-u, on je istražio
da je postojalo 14 džamija ovakve arhitekture na području istočne Hercegovine.
Naime, tu je spoj kršćansko-islamske arhitekture, jer su graditelji bili
klesari s Jadrana, iz Dubrovnika, odnosno Dubrovačke Republike, i oni su
koristili te crkvene tornjeve kao primjer takvee arhitekture”, kaže
efendija Bilalić.
Trenutno su obnovljenje Seferagica džamija
u Dabrici kod Stolca, Čelebića (Džaferovića ili Šurkovića) džamija u Donjoj
Bijenjoj, opština Nevesinje i na Planoj džamija Ćamila ef. Avdića.
Još dvije džamije iste arhitekture treba da
se obnove, a to su džamija Hasan-paše Predojevića u Bileći i Telarevića džamija
u Bijeljanima kod Fatnice.
“Svako vrijeme i prostor imaju
ličnosti koje su ga obilježile. Svakako je Ćamil efendija Avdić, čovjek koji je
obilježio ovaj prostor. Naime, on je čovjek koji se školovao na tri kontinenta,
poliglota, čovjek koji je osnovao Islamsku kulturni centar u Čikagu i bio
njegov prvi direktor i imam. Drago mi je da je Muftijstvo mostarsko ove godine,
u okviru manifestacije Dani mevluda i zikra, napravilo jedan naučni skup kao
posljednji čin manifestacije, okrugli sto o životu i djelu imama Ćamila ef.
Avdića, koji je ostavio neizbrisiv trag u islamu na američkom tlu. Ova džamija
od 2013. godine, otkad je obnovljena, i nosi službeno naziv imama Ćamila
efendije Avdića na što smo ponosni”, ističe efendija Bilalić.
Vakufa džamije imama Ćamila efendije Avdića
pripadaju četiri njive, četiri groblja i manji harem sa čatrnjom uz džamiju. U
tom haremu uz džamiju ukopani su brojni važni ljudi tog doba, s područja istočne
Hercegovine. Među njima je i Šabo Avdić, kako se navodi u javnosti kum
crnogorskog knjaza Nikole, kada je to područje, ali i džamija imala svojevrsnu
zaštitu, odnosno taj period pamti se kao jedan od stabilnih, bez upada, napada,
rušenja, paljenja.
“Nedaleko od nas se nalazi granica
Crne Gore koja je, kao što vidimo, stoljećima ovdje bila izvor neke
nesigurnosti, upada uskoka, hajduka sa pomorja, pa sve do i četnika u Drugom
svjetskom ratu koji su izvršili, možemo slobodno reći, genocid na ovim Bošnjacima,
znajući za jamu Čavkaricu. Svakako da je svako vrijeme nosilo svoje
specifičnosti pa tako i vrijeme Šabe Avdića i negovog odnosa s knjazom
Nikolom”, navodi Sadet ef. Bilalić.
– Električna energija četiri godine nakon
obnove –
U džamiji imama Ćamila efendije Avdića na
Planoj klanja se džuma-namaz, kao i jedna od centralnih bajramskih proslava na
području Bileće, za Ramazanski ili Kurban bajram.
“Prema planu rada, u toku mjeseca
ramazana mi smo svakako ovu džamiju stavili u fokus interesovanja naših
vjernika. Pored teravih-namaza, bit će zajednički iftari gdje će nam dolaziti
studenti Fakulteta islamskih nauka, omladina, određene mini ekskurzije, koje će
se upoznati s ovim podnebljem i samim tim upriličiti iftar, odnosno
teravih-namaz. Pozivam sve raseljene Bilećane da u vremenima vikenda nađu
vremenea da dođu i da se družimo, da na ovaj način damo podršku povratnicima,
malobrojnim koje svaka posjeta veoma obraduje”, naglašava ef. Bilalić.
S obzirom da se radi o velikom području u
Medžlisu Islamske zajednice Gacko, kojem pripada i Bileća, navode da u toku
mjeseca ramazana pojedine teravije i iftare neće organizirati samo u džamijama.
“Ići ćemo u neka udaljena mjesta, jer
ljudi se ovdje uglavnom bave stočarstvom, zauzeti su tokom cijelog dana, malo
je vremena, da ga mogu odvojiti. Tako da na neki naćin posjećujemo te naše
vjernike na velikom području”, navodi ef. Bilalić.
Kada je u pitanju džamija imama Ćamila
efendije Avdića planira se uskoro i postavljanje kandilja.
“Moram istaći podršku Ministarstva za
izbjegle i raseljene osobe FBiH, sa ministrom Edinom Ramićem na čelu. Obzirom
da od 2013. godine, kada je obnovljena, do prije par mjeseci, džamija,
nažalost, nije imala električnu energiju. Nismo mogli imati te popratne
sadržaje kao što su kandilji, kao što je ozvučenje. Zahvaljujući upravo
inicijativi ministra Edina Ramića, ova džamija, ali ne samo ona, nego cijela
mjesna zajednica gdje su stanovali Bošnjaci, sada ima mogućnost priključka na
niskonaponsku mrežu, što će izuzetno olakšati njihov boravak ovdje, a i
njihovih porodica”, ističe ef. Bilalić.
– Od deset, obnovljeno pet džamija –
U Medžlisu islamske zajednice Gacko prije
rata postojalo je šest džamija i jedan mesdžid. Tri su džamije i mesdžid
obnovljene u potpunosti, u toku je obnova još jedne džamije. Na području Bileće
su prije rata postojale četiri džamije, dvije su u potpunosti obnovljene, jedna
je u toku obnove i ima jedna džamija koja nije obnovljena od Drugog svjetskog
rata, kada je porušena.
Tako su, među obnovljenim džamijama u
Gacku, ona u Kuli Fazlagića, Mehmed-age Zvizdića džamija u samom Gacku, džamija
u Ključu i mesdžid u Cernici. U toku je obnova džamije u Pridvorici – Borač, a
neobnovljene su džamija Hasan-bega Hasanbegovic u Avtovcu i džamija u
Gračanici.
Kada je u pitanju Bileća, obnovljene su
džamije Obradovića (Careva) džamija u Bileći, džamija imama Ćamil ef. Avdića na
Planoj. U toku je obnova Bajramovića džamije u Orahovicama, a još neobnovljena
džamija je Hasan-paše Predojevića u Bileći.
“Svakako da imamo u planu i obnovu ostalih porušenih objekata.
Međutim, uvijek kažemo da okolnosti diktiraju i dinamiku obnove. U Bileći ovdje
su obje džamije obnovljene, zahvaljujući prilozima vjernika širom BiH i
dijaspore. Jer, nisu bili u stanju povratnici to obnoviti. Iskazat ću hrabrost
i smjelost mještana Orahovice gdje su svojim sredstvima obnovili Bajramovića
džamiju. Svi su sumnjali u to, znajući da je veoma malo povratnika, ali, Bogu
hvala, oni su uspjeli i došlo je do faze gdje je još potrebna munara i neki
unutrašnji radovi”, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency Sadet ef.
Bilalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gacko, kojem pripada i
područje Bileće.
(TBT, AA)