KULTURA
Deset mladih ljudi od 5. juna do 30. jula imat će priliku u
OFF Školi filma učiti o scenariju, zvuku, fotografiji, te snimiti dokumentarni
film
FOTO: Latić-Hulusić (Oslobođenje)
Omladinski Film Festival nedavno je otvorio drugi ciklus
prijava za radionice, predavanja i snimanje filma u OFF Školi filma. Ovaj
segment Festivala je potpuno besplatan, a svi polaznici će po završetku Škole
filma dobiti korisnu literaturu, ali i mogućnost predstavljanja filma na kojem
su radili u 10 bh. gradova, kao i na 40 festivala kratkog filma širom Evrope.
Šireći tako festivalske aktivnosti na duži period godine, OFF postaje
prepoznatljiv kao drugačiji festival.
Ovogodišnja OFF Škola filma kreće sa deset polaznika iz
gradova širom Bosne i Hercegovine, trajat će skoro dva mjeseca, od 5. juna do
30. jula, i nudi uvodna teorijska predavanja iz oblasti scenarija, produkcije i
režije, te zvuka i fotografije na filmu, a potom polaznicima nudi i jedinstvenu
priliku produciranja dugometražnog dokumentarnog filma, saznali smo od
koordinatorice i glavne mentorice u OFF Školi filma, rediteljice Nejre
Latić-Hulusić.
Prijave za mlade od 17 do 25 godina otvorene su sve do 15.
maja (12 sati), a prema riječima Nejre Latić-Hulusić, do sada je u Školu filma
stiglo 80 prijava. Glavna mentorica naglašava da “dolazi jedna nova, aktivna
generacija, o kojoj ne važe predrasude o svakodnevnim ispijanjima kafa i
peglanju kauča. Mladima samo treba dati zanimljivu priliku”, smatra ona.
Mladu i uspješnu rediteljicu smo pitali koliko su ovakve
alternativne škole korisne i potrebne mladim rediteljima pored oficijelnih
akademskih studijskih programa?
– Svako znanje je korisno. Sticati se može na formalni način
kroz oficijelne obrazovne ustanove i neformalno kroz iskustvo, kroz saradnju sa
starijim kolegama i profesionalcima, a ovakve radionice pružaju upravo takvu
priliku. Nemaju svi priliku upisati se na akademije niti je svima to želja, a i
dalje žele naučiti ponešto o filmu. Radionice, poput ovih koje nudi OFF,
jedinstvena su prilika da se besplatno stekne jedna vještina, pronađe možda
životni poziv ili prosto proširi postojeće znanje, čak nadogradi formalno,
pojašnjava Latić-Hulusić, naglašavajući pri tome da je formalno obrazovanje
ipak temeljitije i neuporedivo šire, jer za razliku od kratkih radionica traje
godinama “i ne treba sada polaznike jedne radionice smatrati profesionalcima
dok ne dokažu suprotno svojim radom”.
S obzirom na njenu uspješnu rediteljsku karijeru, zanimalo
nas je i kakvo je njeno mišljenje o tome koliko šanse za uspjeh i afirmaciju
kod publike imaju mladi reditelji u BiH.
– Imati uspješnu karijeru po svjetskim standardima, ovdje je
teško, posebno zbog sve težeg načina finansiranja projekata. Iako se hvalimo
kao nacija filmskim brendom, iz godine u godinu sredstva za film su manja i
naša industrija se suši. Međutim, ako imate dobru priču, sve je lakše i
jeftinije producirati s obzirom na trendove u tehnologiji koja je danas svima
dostupna, smatra ova rediteljica, dodajući da s druge strane, pojavom YouTubea
i sličnih platformi, “danas se svaki treći vlasnik YouTube accounta naziva
filmskim autorom, tako da publika odustaje od potrage za kvalitetom u
kvantitetu pa se dobri projekti tako gube”.
Također potcrtava da OFF ove godine pruža priliku mladima da
nauče, prije svega, filmska izražajna sredstva, potom razviju i produciraju
svoj projekat koji će na kraju biti i prikazan u okviru programa Al-Jazeere
Balkans.
– Kroz radionice će se filterisati dobre ideje i producirati
po profesionalnim standardima i, na kraju, polirane i strukturirane se
prezentovati publici, pojašnjava koordinatorica programa.
Budući da je govorila o dobrim idejama i produkciji po
profesionalnim standardima, pitali smo i da li su za snimanje dobrog filma
važnije socijalne okolnosti i materijalno-tehnički uvjeti ili autorova ideja,
intencija i umjetnički izraz?
– Najbolje je kad se sve poklopi. Nekada je odličnu ideju
nemoguće izvesti bez materijalne i tehničke podrške, međutim loša ideja i loš
scenarij nikada ne mogu postati dobar film, bez obzira na to kakve vanzemaljske
produkcijske okolnosti bile, odgovara Latić-Hulusić.
Budući da je Nejra Latić-Hulusić koordinatorica Škole filma,
zamolili smo je da nam kaže ko će, osim nje, biti mentori, te šta će predavanja
tematski obuhvatiti.
– Predavanja će biti teorijska i praktična, a obuhvataće
redoslijedom pravljenja filma: scenarij na kojem je predavač naš scenarista
Feđa Isović, Predrag Doder, vrhunski majstor tona će govoriti o zvuku na filmu,
Srđan Vuletić, redatelj, održat će masterclass i case study na svom filmu, a u
planu su još i predavanja iz oblasti filmske fotografije. Ja ću biti mentor
polaznicima i u planu mi je provesti ih kroz osnove režije kao umjetnosti,
otkriti im neke tajne zanata i naučiti da komuniciraju filmskim jezikom.
Potom se paralelno sa predavanjima iz oblasti produkcije
dokumentarnog filma počinje spremati i praktični zadatak, odnosno kreće se u
pretprodukciju dugometražnog dokumentarnog filma. Moj plan je voditi ih do same
premijere kroz proces pravljenja jednog dokumentarca, objašnjava rediteljica.
Praktični zadatak podrazumijeva, kako je rečeno, snimanje
dugometražnog dokumentarnog filma, a kako ističe glavna mentorica, polaznici škole
“ne da će učestvovati u snimanju nego će sami napisati, režirati i montirati
dugometražni dokumentarni film na zadatu temu”.
– Ove godine obrađuje se tema Zajedno jer smo isti – kako
ostvariti zajednički identitet mladih u Bosni i Hercegovini. Team OFF-a i ja
kao posljednja karika, mentorica, tu smo samo da ih uputimo i usmjerimo kako na
najbolji način prenijeti svoje ideje na platno. Posebno je važna ovogodišnja
tema, a to je zajednički identitet mladih u našoj državi. Kenan Musić, idejni
tvorac i direktor OFF-a, to je divno objasnio na stranici Festivala i rekao:
“Cilj je da pošaljemo poruku svim slojevima društva i života
u Bosni i Hercegovini, što niko drugi danas ne može – a to je da je naše
zajedništvo i naša želja da se mladost druži i zajednički afirmiše, a ne
razjedinjuje. Svaki naš polaznik će finalni proizvod, tj. film, odnijeti u
svoje mjesto, svoje škole, te predstaviti šta se radilo na Festivalu i ko je
sve bio uključen u njegovo stvaranje.
Tako će našu poslanu poruku primiti njihove porodice,
njihovi drugovi iz razreda, te stariji ljudi iz njihovog okruženja kojima
želimo da otvorimo oči i rušimo retorike podjela. To je plemenito razmišljanje
koje dolazi od ovih mladih ljudi koje se uporno proziva da ništa ne rade”,
kazala je na kraju razgovora za Oslobođenje Nejra Latić-Hulusić.
(TBT)
