NAUKA
Jeremy England, tridesetrogodišnji asistent na Masačusetskom
tehnološkom univerzitetu (MIT) smatra da život može da nastane iz
“neživota”
FOTO: England (Screenshot/ Youtube)
Jeremy England, teoretski fizičar i diplomac sa Harvarda,
smatra da je moguće da se u pravim uslovima nasumična grupa atoma spontano
samoorganizuje u cilju efektivnijeg korištenja energije. S vremenom, uz
odgovarajuću količinu sunčeve svjetlosti, grupa atoma bi mogla da stvori oblik
sličan životu. Zapravo, neke stvari koje smatramo beživotnim možda su ustvari
“žive”. To sve zavisi od toga kako definišemo pojam život.
“Ljudi misle o porijeklu života kao o rijetkom
procesu”, kaže Vijay Pande,
profesor hemije na Stanfordu. “Jeremyjeva ideja život karakteriše kao posljedicu
zakona fizike, a ne nešto što je nasumično.”
Englandova ideja možda zvuči čudno, ali je privukla pažnju
brojnih akademika. Iako Darwinova teorija objašnjava evoluciju i kompleksnost
svijeta u kom živimo, ona se ne odnosi na nastanak inteligentnih bića. Englandovo
insistiranje na istraživanju koraka koji je prethodio našim trenutnim
pretpostavkama o životu je ono što ga izdvaja, smatra Carl Frank, profesor
fizike sa Kornela, koji pomno prati njegov rad. “Na svakih tridesetak
godina dogodi se ogromni korak naprijed”, smatra Frank. “Ovo otkriće
bi moglo da bude upravo to.”
Još od malih nogu, England se zanimao za knjige. Čitao je
filozofiju, fantastiku kao i knjige o muzici i fizici. Sa samo 9 godina čitao
je opus čuvenog astrofizičara Stephena Hawkinga. “Nije ga razumio, ali se
svojski trudio”, kaže njegov otac Richard England, profesor ekonomije na
univerzitetu u New Hampshire. Njegova majka je također profesor u državnoj
školi i ne čudi što je on odlučio da postane akademik.
Englandov dugogodišnji prijatelj podsjetio ga je prije
nekoliko godina da mu je kao trogodišnjak rekao da “ako su dinosaurusi
izumrli, onda možemo i mi”. Kao sedmogodišnjak uplašila ga je pomisao da
“ne zna dovoljno” i odredila njegovu budućnost posvećenu nauci. Na
impresivnoj listi akademskih bedema sa kojih je vodio bitku za osvajanje znanja
nalaze se Harvard, Oxford, Stanford i Princeton, a sad i MIT na kojem predaje
već tri godine.
Iako sklon nauci, England je pobožni Jevrejin i moli se tri
puta dnevno. Majka mu je rođena u Poljskoj u porodici koja je dosta članova
izgubila u vrijeme Holokausta, dok je otac vaspitavan kao luteran, ali se u
njegovoj porodici nikada nije govorilo mnogo o religiji.
England je nakon posjete Izraelu 2005. godine, počeo da
proučava Toru i zaljubio se u religiju koja mu je pružila priliku za
“obiman i suptilan” intelektualni aganžman “kakav do tada nije
iskusio”.
England se nakon doktorata bavio istraživanjem teme razvijanja
embriona i tada se zapitao šta to klasifikuje nešto kao “živo”?
Početak njegovog istraživanja bilo je objavljivanje analitičkog istraživanja iz
2013. godine u kom se bavio pitanjem koliko energije je potrebno za
samoumnožavanje. “Nisam mogao da prestanem da razmišljam ni o čemu drugome
koliko me je to pitanje mučilo”, priznaje on. Sljedeće godine napisao je
rad u kom je teoretski objasnio kako pod određenim fizičkim okolnostima, život
može da nastane iz neživog.
Darvinizam i ideja o prirodnoj selekciji poručuju nam da
adaptirani organizmi evoluiraju da bi preživjeli i bolje se razmnožavali u svom
staništu. England ovo ne odbacuje, ali smatra da je to prilično nejasno. Plavi
kitovi i fitoplanktoni opstaju u istim uslovima – u okeanu – ali to čine na
različite načine. To je zato što, iako su izgrađeni od istog materijala,
njihove DNK strukture različito su raspoređene.
FOTO: Ilustracija (Pixabay)
England daje i zanimljiv primjer operskog pjevača koji
svojim glasom razbija staklenu času. On smatra da, s vremenom, atomi u čaši će
se pregrupisati kako bi apsorbovali energiju glasa i tako zaštitili njen
opstanak.
Englandov rad još nije pružio konkretne odgovore, i za sad
je sve na spekulativnom nivou. I drugi naučnici su se bavili temom rasipanja
energije u kontekstu neuravnoteženosti termodinamike, ali niko nije pronašao
potrebna sredstva za primjenu ove nauke na istraživanje porijekla života.
Iako su darvinizam i religija sukobljeni po pitanju nastanka
života, England smatra da nam nauka može dati objašnjenja i predskazanja, ali
nam religija govori kako da njima rukujemo.
(TBTZ, OZY, Newsweek.rs)
