Izrael će zadržati džamiju Al-Aqsa zatvorenom tokom predstojećeg muslimanskog praznika Eid al-Fitr i nakon toga, saznaje Middle East Eye.
Izvori upoznati sa situacijom u okupiranoj džamiji u Istočnom Jerusalemu rekli su da su izraelske vlasti posljednjih dana obavijestile Islamski vakf, tijelo odgovorno za upravljanje lokacijom, o odluci.
Džamiju Al-Aqsa, jedno od najsvetijih mjesta u islamu, zatvorile su izraelske vlasti ranije ovog mjeseca, navodeći kao razlog “sigurnosnu situaciju” usred američko-izraelskog rata protiv Irana.
Neviđeno zatvaranje, posebno tokom mjeseca ramazana, osudili su Palestinci kao najnoviji pokušaj Izraela da iskoristi sigurnosne tenzije kako bi nametnuo daljnja ograničenja i učvrstio kontrolu nad Al-Aqsom.
Ovo je prvi ramazan otkako je Izrael zauzeo Istočni Jerusalem 1967. godine da Palestinci nisu mogli obavljati džuma-namaz u džamiji.
Prošle sedmice, osam zemalja s muslimanskom većinom osudilo je “neopravdano” zatvaranje, rekavši da Izrael “nema suverenitet” nad ovim štovanim mjestom i da mora odmah ukinuti ograničenja.
Međutim, zatvaranje se nastavlja nekontrolirano. Molitve petkom i noćne molitve za ramazan i dalje su zabranjene, a Palestincima je zabranjen pristup lokaciji, uz veliko prisustvo izraelskih snaga u Starom gradu.
Od zatvaranja, u ogromni kompleks džamije po smjeni nije dozvoljeno više od 25 članova osoblja Vakufa.
Izvor je za MEE rekao da su izraelske vlasti čak odbile zahtjev za dodatnim članom osoblja iz odjela za rukopise da uđe na lokaciju.
Policija je navodno rekla Vakufu da će, ako se dozvoli ulazak bilo kojem dodatnom zaposleniku, izraelskim doseljenicima biti dozvoljeno da nastave svoje svakodnevne upade u džamiju.
Izvor je dodao da zvaničnici Vakufa sumnjaju da su izraelske snage također instalirale kamere unutar molitvenih dvorana unutar džamije Al-Aksa, uključujući i unutar Kupole na stijeni, omogućavajući stalni nadzor lokacije.
Zatvaranje Starog grada
Zatvaranje džamije pratilo je gotovo potpuno zatvaranje Starog grada, gdje se nalaze džamija Al-Aqsa i desetine inače živahnih palestinskih pijaca.
Samo stanovnicima Starog grada dozvoljen je ulazak od početka rata s Iranom, što je područje ostavilo napuštenim.
U međuvremenu, život se uglavnom neprekidno nastavlja samo nekoliko metara izvan drevnih zidina Starog grada.
Nedjelja je bila Lejlet al-Qadr, najsvetija noć u islamskom kalendaru. Izrael je rasporedio stotine policajaca da blokiraju puteve do džamije, prisiljavajući vjernike da se mole na ulicama pod prijetnjom nasilja.
„Zatvaranje Starog grada na ovaj način nikada se prije nije dogodilo“, rekao je dr. Mustafa Abu Sway, profesor koji predaje u džamiji Al-Aksa i član Islamskog vakufskog vijeća u Jerusalemu.
„Postoji nedosljednost kada uporedite ono što se dešava unutar Starog grada s onim što se dešava izvan njega, gdje se ljudi slobodno kreću, mole u džamijama, a život u gradu se nastavlja normalno.“
Abu Sway je dodao da bi, ako je u pitanju sigurnost ljudi, vjernici mogli potražiti sklonište u molitvenim dvoranama ispod Al-Akse, koje mogu primiti hiljade ljudi.
Aouni Bazbaz, direktor za međunarodne poslove u Islamskom vakufu, rekao je za MEE ranije ovog mjeseca da je zatvaranje izazvalo zabrinutost zbog dugoročnih promjena.
„Ovo je podstaklo strahove da bi ono što se predstavlja kao privremena mjera moglo postepeno postati trajno ili polutrajno rješenje, posebno ako se ljudi naviknu na ograničenja ili ako se promijene obrasci pristupa lokaciji“, rekao je.
Džamija Al-Aqsa je bila pod višedecenijskim statusom quo, odnosno međunarodnim aranžmanom, čuvajući svoj vjerski status isključivo islamskog mjesta.
Prema ovom statusu quo, upravljanje lokacijom, uključujući kontrolu nad pristupom, pada na Islamski vakuf u Jerusalemu, jordanski vjerski fond odgovoran za upravljanje kompleksom džamije.
Međutim, od izraelske okupacije istočnog Jerusalema 1967. godine, Palestinci kažu da je ovaj aranžman postepeno narušen kroz sve veća ograničenja pristupa muslimanima, dok su se jevrejsko prisustvo i izraelska kontrola proširili.
Izraelska kontrola nad Istočnim Jerusalemom, uključujući Stari grad, krši nekoliko principa međunarodnog prava, koji propisuju da okupaciona sila nema suverenitet nad teritorijom koju okupira i ne može tamo vršiti trajne promjene.
(TBT)
