Kanada je posljednja zemlja koja razmatra preuzimanje vojne uloge u ratu na Bliskom istoku dok se američki i izraelski napadi na Iran nastavljaju, uprkos tome što je Teheran upozorio evropske lidere da se ne pridružuju sukobu koji je destabilizirao regiju.
Kanadski premijer Mark Carney izjavio je u četvrtak: “Nikada se ne može kategorički isključiti učešće”, nakon što je bio pritisnut pitanjem da li postoji scenario u kojem bi se njegova zemlja mogla uključiti.
“Mi ćemo stajati uz naše saveznike… uvijek ćemo braniti Kanađane”, nastavio je.
Međutim, dodao je i da su SAD i Izrael “djelovali bez angažmana Ujedinjenih nacija ili konsultacija sa saveznicima, uključujući Kanadu”.
Ove izjave dolaze nakon što je nekoliko dana ranije rekao da su američko-izraelski napadi na Iran “nedosljedni međunarodnom pravu”.
Carney je potvrdio da nije bio obaviješten, niti je zamoljen da učestvuje u napadu na Iran.
Druge zemlje su također predložile moguće učešće, a pakistanski ministar vanjskih poslova, Ishaq Dar, rekao je u utorak da bi se Islamabad mogao pridružiti iranskom ratu zbog sporazuma o međusobnoj odbrani potpisanog sa Saudijskom Arabijom, koja je od početka rata bila svjedokom nekoliko iranskih raketnih napada.
I Francuska i Njemačka su pozvale na pregovore, ali su također nagovijestile da su otvorene za mogućnost napada na Iran, nakon što je Teheran napao njihovo osoblje, a meta napada bio je njemački vojni kamp u Jordanu.
“Režim mula je teroristički režim odgovoran za decenije ugnjetavanja iranskog naroda”, rekao je u nedjelju njemački kancelar Friedrich Merz.
„Dijelimo interes Sjedinjenih Američkih Država i Izraela da se okonča teror ovog režima i njegovo opasno nuklearno i balističko naoružanje“, nastavio je.
UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Oman, Saudijska Arabija, Jordan, Libanon i Irak su svi pogođeni ratom, a iranski napadi su pogodili i britansku bazu Akrotiri na Kipru.
Francuska je poslala protivraketne i protivdronske sisteme na Kipar nakon iranskog napada, a Velika Britanija je također poslala ratni brod da brani svoje baze tamo.
Uprkos tome što iranski libanski saveznik Hezbollah izvodi napade na Izrael i što Izrael izvodi smrtonosne napade na Libanon, jemenski Huti su do sada oklijevali da se uključe, ali se vjeruje da će vjerovatno intervenisati u nekom trenutku u znak podrške Iranu.
Mnogi komentatori vjeruju da ako Huti smatraju da je prijetnja iranskom režimu egzistencijalna, spremni su da se u potpunosti uključe u rat.
Uprkos tome što neke zapadne zemlje nagovještavaju da bi se mogle uključiti, u Evropi je došlo do pomiješanih reakcija.
Španija je izazvala prezir američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što je protjerala američke vojne avione iz svojih baza. Taj potez je naveo Trumpa da zaprijeti da će “prekinuti svu trgovinu” sa tom zemljom.
Čini se da i grčka vlada poduzima određene korake, šaljući četiri svoja najsofisticiranija borbena aviona F-16 Viper i dvije fregate kako bi pomogli u odbrani Kipra od bilo kakvih dodatnih napada dronovima.
U međuvremenu, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen insistirala je na deeskalaciji i “definitivnom prekidu i [iranskog] nuklearnog i balističkog programa, te prekidu destabilizirajućih aktivnosti u regiji”.
(TBT)
