Dok se iz EU, nakon dugogodišnje rezerviranosti o proširenju Unije, sada i pod okolnostima novih geopolitičkih kriza, šalju poruke o nužnosti proširenja, pojedini politički akteri smatraju kako bi naša zemlja trebala “skraćenim putem” do europskog članstva.
Drugi su skeptični te tvrde kako BiH u Uniju neće niti za 10 ili 15 godina. Pri tom, u javnom prostoru već se množe i projekcije mogućnosti budućeg uređenja BiH. Kako se čini, unitarizam na “bosanski način” više nije “cool”.
Mogući scenarij ili plod nečijih želja
No, s jednom od “projekcija” mogućeg budućeg ustroja BiH, nedavno je iznio portal ‘Insajder media’ kao svoju ekskluzivnu.
Već duže vrijeme svjedočimo razgovorima međunarodnih dužnosnika, prvenstveno američkih, njemačkih i britanskih, s glavnim političkim akterima u BiH. Izuzev što se razgovara o izgradnji Južne plinske interkonekcije, teme razgovora su izrada novog Ustava BiH i njen teritorijalni preustroj, piše Insajder.
Navode kako ne sumnjaju da će ovaj plan biti prihvaćen jer glavni akteri neće moći reći ‘ne’, što zbog činjenice da su “vođe” i njihovi prvi ešaloni ucijenjeni kriminalom koji se mjeri u desetinama milijardi eura, što zbog činjenice da iza izrade plana stoje najveće zapadne sile.
Tako Insajder navodi kako će budući ustroj BiH ovako izgledati: Republika Srpska dobije dvije regije – Federacija BiH će se sastojati od tri regije, a jedino što nije dogovoreno je status Sarajeva koji će, vrlo izgledno, dobiti status distrikta po uzoru na Brčko Distrikt koji će i dalje imati isti status.
Tako se zaključuje kako će ovogodišnji izbori, definitivno, biti posljednji u okviru dosadašnjeg ustavno-teritorijalnog uređenja BiH.
“Izuzev što će na taj način doći do drastičnog smanjenja administracije, posebno u FBiH, otvoriti će se put za lakši ulazak stranih investicija bez zapreka sa nekoliko razina vlasti, a što je slučaj zadnjih trideset godina. Sve ovo će imati za posljedicu ‘deložiranje’ rusko-kineskih investicija u BiH, posebno energetskih, za koje zapadne obavještajne službe imaju dovoljno dokaza da su provedene na kriminalno-koruptivni način. Naravno, uz svesrdnu podršku svih razina vlasti i političara. Odmah po usvajanju novog ustava, BiH će, na isti način kako je bio slučaj s Bugarskom i Rumunijom, postati članica Evropske unije i NATO saveza. A onda slijedi “čišćenje” i brutalan obračun s kriminalom koji traje više od trideset godina. Naravno, glavni ‘izvođači radova’ su SAD, Njemačka i Velika Britanija”, zaključuje se u tekstu.
No, koliko je ovaj scenarij moguć, a koliko plod nečijih želja, ostaje za skoro viđenje.
Intenziviranje poruka iz međunarodne zajednice
Posljednjih godinu dana intenzivirale su se poruke iz međunarodne zajednice: BiH ne može u članstvo EU bez promjene Ustava i Izbornog zakona. BiH može u EU i sa tri člana Predsjedništva, ali ne može s Christianom Schmidtom kao visokim predstavnikom, što, opet, dokazuje da je još uvijek politički nedorasla i nezrela.
Ovo je nebrojeno puta, i službeno i neslužbeno, a posebno u proteklu godinu dana, ponovljeno od međunarodnih predstavnika u BiH kao i izravno od briselske administracije. Značajna poruka, a koja se intenzivira je i kako svaki narod mora imati pravo birati svoga predstavnika, a naglašavaju se i pozivi za jednakosti konstitutivnih naroda. Očito je kako je međunarodna zajednica na BiH probleme počela gledati iz drugog kuta.
Reformski zakoni na čekanju
“Ostat ću sve dok ne završim svoj mandat. On se odnosi na program 5+2 i ja mislim da to još nismo ispunili”, poručio je nedavno visoki predstavnik u BiH. A reformski zakoni su i dalje na čekanju. Upravo oni zakoni koje bi bh donositelji odluka trebali prepoznati prvenstveno kao dobrobit za vlastitu državu i svoje građane.
Kada se osvrnemo na promjenu Ustava, pri procesu pristupa u EU morale su uraditi skoro sve današnje članice, a to nedvojbeno čeka i BiH. Druga strana priče je žele li bh akteri zasta konačno presjeći taj “gordijski čvor” ili nastaviti dosadašnjim, “sigurnim putem” – siguran za njihova visoka primanja, visoku razinu kriminala i manipulacije, a u svakom drugom smislu nesigurne budućnosti za njene žitelje?
Sukob američko-ruskih interesa u BiH – Dodik u središtu pažnje
Ovdje je još jedan važan trenutak – smanjenje ovisnosti BiH od ruskog plina gdje je američka administracija zauzela vrlo odlučniji stav i krenula u intenziviranje pregovora s predstavnicima iz Federacije BiH za plinovod Južna interkonkecija. Ovaj projekt, zbog trase plinovoda, mora obuhvatiti i rješenje pitanja državnog vlasništva. Ne treba sumnjati da će se to pitanje, nakon što se po istome više aktivirala američka administracija, sada daleko brže rješavati.
S druge strane, iako javnost o tome nije obaviještena, intenzivni su razgovori američke administracije i s predsjednikom SNSD-a i bivšim predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom koji je ključan u nabavci ruskih energenata za RS, a potom i za BiH. Republika Srpska trebala bi realizirati projekt Istočna interkonekcija gdje bi se, preko Srbije, uvozio ruski plin u BiH. I tu je Dodik najvažniji akter te će biti vrlo zanimljivo kako će se odvijati ovo pitanje s obzirom na američke i ruske interes koji se isprepliću u BiH po ovom pitanju.
Zaključak
Ovo više nije pitanje lijevog ili desnog. Ovo je pitanje vjerodostojnosti. Stara priča više ne uvjerava, a pretvaranje da je još uvijek relevantna samo ubrzava otpor.
Doba upravljanih iluzija završava. Politika moći ponovno je otvoreno na sceni — tamo gdje je oduvijek i bila.
(TBT, Tim za analitiku)
