Kada su veliki švicarski kapitalisti poklonili Donaldu Trampu zlatnu ploču i Rolex sat – poklone koji su uslijedili smanjenjem američkih carina – to nije bila samo diplomatska ljubaznost. To je bilo podsjećanje na to kako koncentrisano bogatstvo navodno kupuje pristup i savija politiku. Ako se „vanredno stanje nejednakosti“ nastavi na globalnom nivou, ovo može postati zabrinjavajuće normalno. Ovo je glavna poruka najnovijeg djela Josepha Stiglitza, dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju, stoji u uvodniku The Guardiana.
Ovaj ekonomist ogroman jaz između siromašnih i bogatih vidi kao krizu izazvanu ljudskom rukom koja uništava politiku, društvo i planetu. On se ne vará.
Ovaj problem više nije ograničen na nekoliko krhkih zemalja. To je globalna šteta; 90 posto svjetske populacije živi u uvjetima koje Svjetska banka definira kao „visoku dohodovnu nejednakost“. Sjedinjene Američke Države su malo ispod ovog praga i najnejednakost su zemlja među G7 zemljama, nakon čega slijedi Ujedinjeno Kraljevstvo.
Uvid profesora Stiglitza je da branitelji postojećeg sistema više ne mogu objasniti njegove sve veće anomalije. Zato poziva na novi okvir za njegovu zamjenu. Njegov prijedlog za promjene uključen je u prvi G20 izvještaj o nejednakosti; izvještaj koji su podržale ključne europske zemlje, afričke zemlje i zemlje srednjeg dohotka.
Izvještaj upozorava da je od 2000. godine, najbogatiji 1 posto svjetske populacije prisvojilo 41 posto ukupnog novog bogatstva, dok je donja polovica društva dobila samo 1 posto. U prosjeku, svaka osoba u gornjem 1 postotku svijeta postala je bogatija za 1,3 miliona dolara, ali osoba u siromašnijoj polovini društva samo za 585 dolara. U međuvremenu, sada 2,3 milijarde ljudi živi u uvjetima umjerenog ili teškog nesigurnog prehrambenog stanja – što je 335 miliona više nego 2019. godine. Koncentracija bogatstva daleko nadmašuje koncentraciju dohotka; imovina milijardera iznosi šestinu globalnog BDP-a. Šokantno je da je bogatstvo milijardera rastalo gotovo istovremeno i u korak s porastom nesigurnog prehrambenog stanja u svijetu.
Izvještaj naglašava da je ekstremna nejednakost politički izbor; rezultat specifičnih ekonomskih, političkih i pravnih odluka, a ne samo proizvod „globalizacije“ ili tehnologije. Financijska liberalizacija, slabljenje zaštite radničkih prava, privatizacija i smanjenje stopa poreza na korporacije i visoke dohotke, sve su doprinijeli povećanju nejednakosti. Izvještaj ističe da su najopasnije posljedice nejednakosti političke: zemlje s visokom nejednakošću sedam puta su više izložene demokratskom padu ili pomjeranju prema autoritarizmu. Dobitnik Nobelove nagrade ukazuje da super-bogati imaju nesrazmjeran udio u emisijama ugljika i time pogoršavaju klimatske rizike koje uglavnom nose siromašni. Najvažnije, profesor Stiglitz potpuno odbija argumente branitelja tržišta koji kažu da je nejednakost korisna za ekonomski rast.
G20 izvještaj o nejednakosti predlaže sveobuhvatno preoblikovanje globalnog ekonomskog upravljanja, podsjećajući na Bretton Woods sporazum iz 1944. godine. Ono što se danas ponovno prepoznaje, isto je ono što je tada dovelo do obnove: globalna pravila i institucije koje proizvode krizu, nestabilnost i nejednakost. Profesor Stiglitz poziva na strukturne promjene: prepisivanje zakona o intelektualnom vlasništvu, trgovinskih i investicijskih sporazuma, reformu međunarodnih kreditora, modernizaciju poreskih sistema i mehanizama suverenog duga.
Pravedniji svjetski poredak mora početi tamo gdje svaka paradigamatska promjena počinje: znanjem, rigoroznom analizom i dijeljenim činjenicama. Međuvladini panel za klimatske promjene (IPCC) – institucija podržana Ujedinjenim nacijama koja procjenjuje znanstvena mišljenja – osnovana je 1988. godine da bi dala globalni kredibilitet ovom znanju i transformirala klimatsku politiku. Profesor Stiglitz kaže da je sada vrijeme za stvaranje „međunarodnog panela za nejednakost“. Stotine stručnjaka se slažu s njim. Podrška tome nije radikalizam; samo je prvi korak prema razumnijem svijetu. Bez toga, diplomacija zlatnih ploča koja se danas vrti oko g. Trumpa postat će norma, piše Guardian.
(TBT)
