Povjerljivi plan od 1.200 stranica otkriva kako se Njemačka priprema da postane ključna baza za raspoređivanje NATO snaga u mogućem sukobu s Rusijom, transformišući svoju infrastrukturu i društvo na načine kakvi nisu viđeni od Hladnog rata, piše The Wall Street Journal.
Prije otprilike dvije i po godine, desetak visokih njemačkih oficira okupilo se u kasarni Julius Leber u Berlinu sa hitnom misijom: izraditi tajni plan za rat s Rusijom. Danas se utrkuju s vremenom da ga pretvore u stvarnost.
Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine razorila je decenijama građenu stabilnost Evrope i pokrenula najbrže vojno jačanje kontinenta još od Drugog svjetskog rata. Ali njemački planeri vjeruju da se ishod svakog budućeg sukoba neće odlučivati samo brojem vojnika i količinom naoružanja. Pobjeda će zavisiti od nečega mnogo složenijeg: logistike.
U središtu tih napora nalazi se Operativni plan Njemačke — u vojnom žargonu OPLAN DEU — povjerljivi dokument od 1.200 stranica koji detaljno opisuje kako bi do 800.000 njemačkih, američkih i NATO vojnika bilo transportovano prema istoku, ka mogućoj liniji fronta. Plan precizno razrađuje luke, rijeke, željezničke pravce i puteve, te opisuje kako bi se trupe opskrbljivale i štitile tokom kretanja.
„Pogledajte kartu“, rekao je Tim Stuchtey, direktor Instituta za društvo i sigurnost u Brandenburgu. Sa Alpama kao prirodnom barijerom, NATO snage bi morale preći preko Njemačke u svakom sukobu s Rusijom, „bez obzira gdje bi on počeo“.
Plan predstavlja ono što njegovi autori nazivaju „cjelodruštvenim“ pristupom ratu — brisanje granica između civilne i vojne sfere, nalik na logiku Hladnog rata, ali prilagođeno modernim prijetnjama poput dronova, sajber-napada i urušene infrastrukture.
Njemački zvaničnici procjenjuju da će Rusija do 2029. biti spremna i voljna napasti NATO. Međutim, niz špijunskih incidenata, sabotaža i narušavanja zračnog prostora širom Evrope — koje zapadne obavještajne službe uglavnom pripisuju Moskvi — ukazuje da bi prijetnja mogla postati stvarna i ranije. Analitičari upozoravaju da bi svaki prekid vatre u Ukrajini mogao osloboditi ruske resurse za operacije protiv NATO članica.
„Cilj je spriječiti rat tako što ćemo jasno pokazati neprijatelju da u slučaju napada neće uspjeti“, rekao je jedan visoki oficir uključen u izradu plana.
Od teorije do prakse
Razmjeri transformacije Njemačke bili su vidljivi ove jeseni u istočnonjemačkom ruralnom području, gdje je kompanija Rheinmetall izgradila poljski kamp za 500 vojnika za samo 14 dana. Privremena baza sadržavala je spavaonice, 48 kabina za tuširanje, pet benzinskih pumpi, poljsku kuhinju, dron-nadzor i naoružane stražare provjerene protiv stranog uticaja.
„Zamislite da izgradite mali grad iz ničega i rastavite ga za samo nekoliko dana“, rekao je Marc Lemmermann, šef prodaje u logističkom odjelu Rheinmetalla.
Rheinmetall je nedavno potpisao ugovor vrijedan 260 miliona eura za opskrbu njemačkih i NATO snaga, dio nastojanja da se privatni sektor integrira u ratno planiranje. No, vježba je otkrila i ozbiljne slabosti: nedostatak prostora za vozila i udaljene parcele koje su zahtijevale prevoz trupa autobusima.
Takve lekcije se stalno ugrađuju u OPLAN, koji je sada u drugoj iteraciji i čuva se na sigurnoj vojnoj „crvenoj mreži“.
Infrastrukturni izazovi
Njemačka nepripremljenost možda je najvidljivija na dionici autoputa A44 dugoj 3,5 milje između Steinhausena i Brenkena. Za razliku od uobičajenih dionica, ova ima čvrstu asfaltiranu središnju traku i neobično velike odmorišne zone — ostatke dizajna iz Hladnog rata, kada je služila kao rezervna pista za avione.
Tokom Hladnog rata, dualna infrastruktura bila je standard: autoputevi, mostovi, željezničke stanice i luke građeni su tako da mogu služiti vojnim potrebama. Nakon završetka Hladnog rata to se promijenilo. Noviji tuneli i mostovi često ne mogu izdržati težinu vojnih konvoja. Berlin je 2009. čak ukinuo obavezu postavljanja znakova o nosivosti puteva za vojna vozila.
Danas Berlin procjenjuje da je 20% autoputeva i više od četvrtine mostova na autocestama u potrebi za popravkom zbog hroničnog premalog ulaganja. Njemačkim lukama na Sjevernom i Baltičkom moru potrebna je modernizacija vrijedna 15 milijardi eura, uključujući 3 milijarde za dualnu infrastrukturu.
Slabo poznat incident iz februara 2024. pokazao je ranjivost sistema. Holandski teretni brod Rapida udario je željeznički most preko rijeke Hunte na sjeverozapadu Njemačke, presjekavši jedinu željezničku vezu s lukom Nordenham — tada jedinom terminalom u sjevernoj Evropi licenciranim za isporuke sve municije za Ukrajinu. Iako nije pronađen dokaz sabotaže, isporuke municije bile su usporene sedmicama, a američka komanda u Evropi morala je preusmjeriti transport u Poljsku.
„Mnoge luke imaju samo jednu željezničku rutu prema unutrašnjosti“, rekao je Holger Banik, direktor Niedersachsen Ports. „To je slabost.“
Obnova znanja iz zaboravljenih vještina
Nastojanje da se Njemačka pripremi za rat počelo je nekoliko dana nakon ruske invazije 2022., kada je kancelar Olaf Scholz najavio fond od 100 milijardi eura za ponovno naoružavanje, nazivajući to zeitenwende — epohalnom promjenom. Bundeswehr je osnovao Teritorijalnu komandu i general-poručniku Andréu Bodemannu povjerio izradu OPLAN-a.
„Moramo ponovo naučiti ono što smo zaboravili“, rekao je zamjenik ministra odbrane Nils Schmid. „Moramo vratiti ljude iz penzije da nam kažu kako smo to radili nekada.“
Do marta prošle godine, Bodemannov tim je završio prvu verziju plana. Dok je nova Merzova vlada najavila plan odbrane vrijedan 500 milijardi eura i povratak obaveznog vojnog roka, Bundeswehr je tiho radio, informirajući bolnice, policiju, agencije za civilnu zaštitu i mapirajući tranzitne rute za vojne kolone.
U septembru je u Hamburgu održana vježba Red Storm Bravo. Scenario: 500 NATO vojnika stiže u luku i formira kolonu od 65 vozila za put prema istoku, dok se suočavaju sa pokušajima blokade, dronovima i protestima.
Stvari su brzo krenule po zlu. Velike praznine pojavile su se između vozila. Crni dron iznad kolone izazvao je zbrku prije nego što je potvrđeno da je „prijateljski“. Lažni demonstranti su se zalijepili za cestu, a policija nije imala sredstva da ih ukloni. Trebala su dva sata da se kolona ponovo pokrene, a do jutra je prešla samo šest milja.
Prijeteće sabotaže
Nedostatak odgovarajućih zakona u mirnodopskim uslovima otežava borbu protiv sabotaža — jedne od najvećih prijetnji OPLAN-u. Desetine napada pogodile su željeznički sistem posljednjih godina. U oktobru je sud u Minhenu osudio čovjeka koji je planirao sabotažu vojnih objekata i željezničke mreže u korist Rusije. Ove sedmice, Poljska je za eksploziju koja je oštetila željezničke šine optužila Rusiju.
Njemačke obavještajne službe prošle godine provele su gotovo 10.000 provjera zaposlenika koji rade u kritičnoj infrastrukturi.
„Ako Njemačka postane središnji NATO čvor, onda bih kao neprijatelj poželio da to pogodim: blokirati luke, isključiti struju, poremetiti željeznice“, rekao je Paul Strobel iz Quantum Systemsa, proizvođača dronova koji pregovara s Bundeswehrom o zaštiti konvoja i infrastrukture.
Zastarjeli zakoni ograničavaju čak i osnovne mjere sigurnosti. Dronovi koje kupuje njemačka vojska ne smiju letjeti iznad naseljenih područja i moraju imati svjetlosne oznake — „što ima smisla u civilnoj upotrebi, ali je kontraproduktivno u vojnom okruženju“, kaže Strobel.
Bundeswehr ipak ostaje optimističan. „Uzimajući u obzir da smo počeli od prazne stranice početkom 2023., vrlo smo zadovoljni gdje smo danas“, rekao je oficir i koautor OPLAN-a. „Ovo je vrlo sofisticiran proizvod.“
Ipak, nedavni stres-testovi pokazuju da posla ima još mnogo. Najveća neizvjesnost je vrijeme. S obzirom na porast sabotaža, sajber-napada i povreda zračnog prostora, granica između mira i rata sve je nejasnija.
„Prijetnje su stvarne“, rekao je kancelar Friedrich Merz privrednicima u septembru. „Nismo u ratu, ali više ne živimo u mirnodopskom vremenu.“
(TBT)
