Mogućnosti za dogovor oko Izbornog zakona bošnjačkih i hrvatskih predstavnika u Bosni i Hercegovini i dalje nema, a prema ocjenama analitičara, vremena za postizanje kompromisa sve je manje. S obzirom na to da je 2026. godina izborna, procjene su da se takve teme tada neće ni otvarati.
Gostovanje profesora Envera Kazaza na RTV HB izazvalo je veliku pažnju javnosti, nakon što je ocijenio da bi stranke Trojke trebale, čak i po cijenu političkog nestanka, pristati na dogovor s HDZ-om BiH.
„Trojka ima priliku napraviti najdržavotvorniji potez od Daytona do danas. Ako sad to ne učine, u narednim geopolitičkim uvjetima teško će imati priliku, a Bosna i Hercegovina će se urušavati i propadati,“ poručio je Kazaz.
Unatoč toj poruci, niti Trojka, niti ijedna druga bošnjačka politička stranka, zasad ne pokazuje spremnost za taj, kako se ocjenjuje, mogući povijesni iskorak koji bi uključivao dogovor oko osiguranja takozvanog legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda, kojeg zagovara Dragan Čović.
Politički analitičar Marko Lucović upozorava na jasne pozicije bošnjačkih stranaka koje, smatra, koriste i mehanizme blokade kako bi spriječile bilo kakvu promjenu.
„U ovom trenutku se jasno pokazuju pozicije bošnjačkih stranaka ili dijela njih kada je u pitanju Izborni zakon te blokiranje rada institucija kao što je Dom naroda preko kluba Bošnjaka i neke druge sporove kada se ta tema stavi u javni diskurs,” rekao je Lucović.
Sličan stav iznosi i docent Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, ističući kako u bošnjačkoj političkoj javnosti dominira ideja jačanja države, često kroz odabir podobnih Hrvata i Srba.
„Kod njih to podrazumijeva praktično biranje, kako oni smatraju, patriotskih političara Hrvata i Srba, koji su zapravo podobni njihovim interesima,” kazao je Žižić.
U tom kontekstu, profesor Žižić upozorava i na mogućnost ponavljanja scenarija s izborom hrvatskog člana Predsjedništva, budući da se već spominje ime Zlatka Miletića kao potencijalnog kandidata, nakon Željka Komšića. Kako navodi, Miletić se sve više distancira od svoje matične stranke ZNG, dok predsjednik stranke Damir Marijanović obnaša funkciju ravnatelja javnog znanstvenog instituta u Hrvatskoj.
„On sigurno nema takav potencijal u bošnjačkom biračkom tijelu kao Željko Komšić, ali je u ovom trenutačnom načinu izbora članova Predsjedništva, gdje Bošnjaci mogu presudno utjecati na izbor i bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, po meni jedan od bošnjačkih političara koji može pridobiti bošnjačko biračko tijelo,“ zaključuje Žižić.
Lucović napominje i kako bošnjačke stranke, iako deklarativno podržavaju odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, u praksi nisu spremne za njihovu provedbu.
„Mi u ovom trenutku možemo govoriti o nemogućnosti dogovora i provedbe oko Izbornog zakona i jednostavno ostaje pitanje kako će Bosna i Hercegovina funkcionirati ako se to pitanje ne riješi, bilo po modelu HDZ-a ili nekom drugom modelu,“ istaknuo je Lucović.
Unatoč brojnim modelima i prijedlozima, jasno je da vremena za rješenje ima sve manje. Ukoliko se pitanje Izbornog zakona ne riješi do kraja ove godine, teško je očekivati da će se o njemu uopće razgovarati tokom izborne 2026. godine.
Željko Komšić nema pravo na kandidaturu nakon dva uzastopna mandata, a Dragan Čović tu vidi svoju šansu. No čini se da bi Zlatko Miletić eventualno kandidaturom mogao pokvariti Čovićev plan da ponovo sjedne u fotelju člana Predsjedništva BiH.
(TBT)
