Piše: Osama Abu Arshid, thebosniatimes.ba
Američki muslimani suočavaju se s moralnom i političkom dilemom u vezi s predsjedničkim izborima u SAD-u koji se brzo približavaju zakazanim za 5. novembar.
Za mnoge će glasanje za demokratsku kandidatkinju Kamalu Harris značiti gaženje njihove savjesti, zbog njezine trenutne uloge potpredsjednice Joea Bidena, koji je SAD učinio punim partnerom u izraelskom genocidnom ratu u Gazi.
Svrstavanje Demokratske stranke prema Izraelu i zanemarivanje Palestinaca bilo je očito na stranačkoj konferenciji u Chicagu prošlog mjeseca, gdje nijednom američkom Palestincu nije bilo dopušteno govoriti o patnjama u Gazi – dok je članu obitelji izraelskog taoca data puna pozornica.
Govor Harrisove na konferenciji također je bio razočaravajući, budući da je kandidatkinja za predsjednika ponovno potvrdila svoju nepokolebljivu podršku Izraelu, dodavši pritom neke šuplje riječi sućuti prema civilnim žrtvama u Gazi.
Unatoč tome, mnogi se boje da će neglasanje za nju ili glasanje za trećeg kandidata, poput Jill Stein iz Zelene stranke ili nezavisnog Cornela Westa, zapravo biti glas za republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa. Vjerovatno će imati koristi od svakog glasa koji demokrati izgube, a čak i ako ovaj put ne pobijedi, takvo bi povećanje moglo promijeniti tok sljedećih izbora u njegovu korist.
Iako se nekima može činiti kao jasan izbor – samo slučaj kažnjavanja Bidenove administracije za njezino suučesništvo u genocidu počinjenom u Gazi – nije tako jednostavno. Trump nije ništa bolji, niti manje brutalan od Bidena ili Harrisove, a njegova revna podrška Izraelu je bezgranična, a da ne spominjemo opasnost koju predstavlja za same američke muslimane.
Veliki bijes
Suočeni s ovom dilemom, arapski i muslimanski američki aktivisti (ne uključujući afroameričke muslimane, od kojih većina povijesno glasa za demokratskog kandidata) razmatraju ponuđene opcije. Međutim, nijedna nije idealna i svaka ima moguće političke i etičke posljedice.
Za većinu Arapa i muslimana jasna crvena linija koju neće preći je glasanje za Trumpa. Iako to ne znači da manjina neće to učiniti, kao 2016. godine. Trumpova kampanja također je željela privući neke arapske i muslimanske glasove, posebno u swing državama poput Michigana, Pennsylvanije, Georgije, Minnesote, Wisconsina i Sjeverne Karoline – ili ih barem spriječiti da glasaju za Harrisovu.
Kako bi se to postiglo, imenovani su posebni koordinatori za komunikaciju s američkim Arapima i muslimanima, poput oca Trumpova zeta, Massada Boulosa, poslovnog tajkuna libanskog porijekla.
Trumpova kampanja nada se da će uvjeriti značajan broj ove zajednice tako što će iskoristiti njihov bijes zbog Bidenove podrške izraelskim zločinima u Gazi. To bi moglo pridonijeti njenom gubitku na predsjedničkim izborima za koje ankete pokazuju da će biti iznimno tijesne. Uostalom, postoje presedani da su demokratski kandidati gubili zbog slabe podrške u svojoj izbornoj bazi, kao što je Hillary Clinton učinila 2016. – iako su joj tada ankete predviđale uvjerljivu pobjedu.
Bivši potpredsjednik Al Gore također je 2000. izgubio od republikanskog kandidata Georgea W. Busha za nekoliko stotina glasova na Floridi, gdje je presudio glas muslimana.
Ograničeni izbori
U stvarnosti postoje četiri opcije za arapske i muslimanske birače. Prvi je da mogu progutati gorku pilulu i glasati za Harrisovu i demokrate na predsjedničkim, senatskim i parlamentarnim izborima. Uostalom, Trump i republikanci još više podržavaju Izrael, a bivši je predsjednik javno prijetio vraćanjem zabrane ulaska državljana arapskih i muslimanskih zemalja u SAD, koju je uveo još 2017. godine.
Trump je također zaprijetio smanjenjem stipendija za američke studente koji protestiraju u znak solidarnosti s Palestinom i osigurao izbacivanje onih sa studentskim vizama. Neki od njegovih pomoćnika rekli su da želi zatvoriti arapske i islamske organizacije u SAD-u.
Pristaše ove strategije glasanja dodatno tvrde da unutar Demokratske stranke postoje simpatizeri s kojima se može raditi i koji bi mogli izvršiti pritisak na Harrisovu ako postane predsjednica. Nasuprot tome, među republikancima nema pravih ili utjecajnih saveznika. Međutim, problem s ovim je što većina arapskih i muslimanskih birača to vjerovatno neće učiniti iz etičkih razloga.
Druga opcija je kazniti demokrate na predsjedničkim izborima neopredjeljenjem, apstinencijom ili glasanjem za trećeg predsjedničkog kandidata, a glasati samo za demokratske kandidate na izborima za senat i dom. To bi rezultiralo podijeljenom vladom ako Trump osvoji predsjedništvo, a demokrati osvoje Kongres.
Neki smatraju da bi to ograničilo Trumpovu sposobnost da naudi američkim Arapima i muslimanima, jer Kongres ne bi bio pod njegovom kontrolom. Iz istog razloga, to bi moglo ograničiti njegovu sposobnost da podrži Izrael – jednom kada demokrati shvate da će platiti cijenu za zanemarivanje ovog glasačkog bloka. Međutim, uspjeh je daleko od zajamčenog ovom strategijom. Za početak, mnogi bi glasači mogli biti zbunjeni tog dana kada pokušavaju razlikovati različite kandidate – s predsjedničkim kandidatima, kandidatima za Senat i Zastupničkim domom koji se pojavljuju na istom listiću.
Osim toga, ako pobjedi Harris unatoč odsutnosti ovog bloka birača, to bi moglo dodatno potkopati njihov utjecaj unutar Demokratske stranke na pitanja koja ih se tiču.
Štaviše, ovaj bi pristup mogao dovesti do Trumpovog predsjedništva sljedeće četiri godine, s mogućom još višom razinom slijepe pristranosti prema Izraelu. Saveznici u pokretima za socijalnu pravdu mogli bi ih stoga okriviti za Trumpovu pobjedu.
Druga opcija bila bi glasanje za trećeg predsjedničkog kandidata, kao i odbijanje glasanja za bilo kojeg demokratskog kandidata na kongresnim i državnim izborima, kako bi se kaznili oni koji su bili uz Izrael. To bi dovelo do toga da arapska i muslimanska zajednica pretrpi četiri godine maltretiranja i marginalizacije ako bi Trump pobijedio, ali nada je da će u zamjenu demokrati shvatiti svoju pogrešku i promijeniti svoju politiku za izbore u sredini mandata 2026. i predsjedničke izbore 2028.
Slično prethodnoj opciji, zamka bi bila da Trump postane predsjednik, a republikanci bi također mogli osvojiti većinu i u Domu i u Senatu.
Konačni put kojim bi mogli krenuti je da glasaju bez obveze na predsjedničkim izborima i okrive demokrate ako izgube. No, ovo nosi iste rizike kao i druga i treća opcija.
Na kraju, nema dobrih opcija kada je riječ o tome kako bi arapski i muslimanski Amerikanci mogli glasati na izborima u novembru, a da bi oni imali ikakav kolektivni utjecaj, ishod će morati biti vrlo tijesan. Zaista, čini se da sa svakim putem rizici nadmašuju male šanse da ishod ima moguće pozitivne aspekte, zbog čega će morati odvagnuti svaku opciju prije nego što daju svoj glas.
(TBT, TAN)
