Piše: Drago Pilasel, thebosniatimes.ba
Kakav dojam ostavljaju mostarski zvonik i ogroman križ na Humu, nabolje je opisao bosanski fratar fra Ivo Marković: ‘Kada dođem u Mostar i pogledam u taj toranj i križ nad Mostarom, zastidim se kao kršćanin i vjernik’
Mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić uputio je u subotu, 6. jula, oštar komentar na govor koji je 21. juna održao mostarski muftija Salem ef. Dedović na središnjoj manifestaciji “Putevima pobjede Armije BiH 2024”, u kojemu je muftija, među ostalim, rekao da križ na brdu Hum nije simbol kršćanstva i kršćanske etike, nego politički, hegemonijski simbol da na tom prostoru postoji samo jedan narod. U komentaru upućenom iz Biskupskog ordinarijata Mostar ističe se da je “govor protiv vjerskog simbola bilo koje vjerske zajednice znak isključivosti, a osobito ako dolazi od predstavnika većinske vjerske zajednice u određenoj zemlji i uvreda je svima onima kojima taj simbol predstavlja vrednotu”. Upozorava se i da “takav način govora, od bilo koga izgovoren, a osobito u ovom izazovnom vremenu i u ovoj zemlji koja još liječi ratne rane, otvara, nažalost, nove prostore netrpeljivosti i mržnje, podriva temelje daytonske Bosne i Hercegovine i otežava bilo kakav dijalog i borbu za zajednički interes”. Nadalje se pojašnjava da se „u demokratskim društvima kakvo je i evropsko, a čemu teži i Bosna i Hercegovina, mora biti spreman i na kritiku svoga djelovanja i svega što ono predstavlja, uključujući i samu vjersku zajednicu”. Komentar Biskupskog ordinarijata Mostar zaključuje se porukom: “Mi ćemo i dalje nastaviti propovijedati Krista raspetoga, čije riječi ljubavi i oproštenja odjekuju počevši s onog križa na Golgoti, pa sve do križa na Humu: ‘Oprosti im, Gospodine, jer ne znaju što čine!’ A Bog je tako divno stvorio čovjeka, koji raširenih ruku upravo upućuje na sam križ, simbol nesebične ljubavi, žrtve i opraštanja.”
Treba, mislim, dati i citat katolicima spornog govora muftije Dedovića. Mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović uputio je i ove godine, kao i svih prethodnih, tijekom programa obilježavanja godišnjice oslobođenja Podveležja i šireg prostora Mostara, snažnu poruku očuvanja vrijednosti slobode, nacionalnog dostojanstva i multietničkog karaktera države Bosne i Hercegovine, posebno grada Mostara i drugih mjesta u Hercegovini. “Znam da Bošnjaci idu u nekoliko kolona i neka idu, jer nije ovo vrijeme jednopartijskog sistema, ali bi morali znati svako jutro kada ustanu, pogledaju na brdo Hum i vide što na njemu stoji, da se ništa nije promijenilo od 1992. godine“, rekao je muftija ocijenivši kako taj križ nije simbol kršćanstva i kršćanske etike i učenja, već politički, hegemonijski simbol koji šalje poruku da na ovom prostoru nema nitko drugi, da postoji samo jedan narod, a da drugi, treći i ostali ne postoje (…) „Ako želite opstanak ovog našeg naroda, njegovu slobodu, čast i dostojanstvo, onda poslušajte današnje poruke koje vam se šalju iz Podveležja, s krila naše slobode. Zato trebamo, kao na Žući, izgraditi krila slobode na ulasku u ovaj prostor, na Fortici gdje je državna zastava. Nećemo mi tamo podizati mjesec i zvijezdu kao što su nam predlagali. Mi svoje simbole nećemo zloupotrebljavati. Nama trebaju državotvorni simboli, simboli slobode, pečat koji su Bošnjaci Mostara, Hercegovine i ovoga Podveležja utkali u našu slobodu. Treba nam takve mudrosti i onda će to biti vjernost ideji i vjernost zastavi”, poručio je muftija.
Tko je u pravu, mostarski muftija ili tamošnji biskup Palić? Što, dakle, zaista predstavlja spomenuti križ, onaj koji kao i zvonik franjevačke crkve, dominira Mostarom? Biskup Palić proziva muftiju Dedovića, ali smatram da je Palić taj koji griješi. Odnosno, prihvatljivija su mi stajališta islamskog glavara. Ona, načelno, glase: “Mi nemamo ništa protiv obilježja drugih naših naroda, naših susjeda i komšija, ali mi ne možemo pod zastavu samo jednog naroda (hrvatskoga, op. D. P). Mi bismo pod zastavu države BiH, naše domovine.“
Kada govorimo o zvoniku, za oko običnog građanina zvonik je, uistinu, veoma visok, da ne kažemo previsok. S njega se može mnogo toga u Mostaru vidjeti. Čim spustite pogled, ukazat će vam se džamija Derviš-paše Bajezidagića, koja je bila minirana u proteklom ratu, kao što su, uostalom, bile i druge dvije u obližnjim kvartovima. Lijevo možete vidjeti Stari most, također porušen u proteklom ratu, a ispred sebe gotovo da rukom možete dohvatiti križ na brdu Hum koji je, također, nastao kao “projekt mira”. Podsjećanja radi, na mjestu gdje je postavljen ogroman 33-metarski križ, tokom rata stajala je teška artiljerija HVO-a. Ni u kom slučaju ne treba sumnjati da ogroman križ i još veći zvonik imaju sasvim drugačiju poruku od ratne. Niko se ne želi vraćati u bolnu ratnu prošlost. Međutim…
U Mostaru su dobro poznate svrha i pozadina izgradnje ogromnog, preko 30 metara visokog križa na brdu Hum, kao i velikog zvonika franjevačke crkve. Kakav dojam na mnoge promatrače, pa i katolike, ostavljaju mostarski zvonik, visok preko stotinu metara, i ogroman križ na Humu, nabolje je opisao bosanski fratar fra Ivo Marković: “Kada dođem u Mostar i pogledam u taj toranj i križ nad Mostarom, zastidim se kao kršćanin i vjernik.” Sasvim je jasno da se izgradnjom velikog križa na brdu Hum i podizanjem velikog zvonika na nekadašnjoj liniji razgraničenja, nastojao promijeniti imidž grada Mostara, da su neki (ovi koje biskup Palić neizravno brani) htjeli jasno i nedvosmisleno pokazati čiji je to grad. Prosvjedujem, možda bacam ove retke u vjetar, ali kao i fra Ivo, moram kazati da se kao kršćanin stidim. I da se duboko ispričavam braći i sestrama muslimanima.
(TBT, NACIONAL)
