INTERVIEW
Henry Kissinger
nesumnjivo je jedan od najvažnijih, ali i najkontroverznijih diplomata 20.
stoljeća. Poznat kao pristalica realpolitike u međunarodnim odnosima, između
1969. i 1977. godine bio je savjetnik za nacionalnu sigurnost tadašnjih
predsjednika SAD-a, a zatim i državni sekretar u State Departmentu za vrijeme
mandata Richarda Nixona i Geralda Forda
FOTO: Kissinger,
Trump (Jason Lee / Mike Segar / Reuters)
Nijedan
vanjskopolitički potez predsjednika Nixona i Forda nije donesen bez njegova
savjeta, a Kissinger je igrao veliku ulogu u popuštanju odnosa sa SSSR-om,
otvaranju odnosa s Kinom, završetku rata u Vijetnamu (za što je dobio i
Nobelovu nagradu, iako mnogi kritičari ističu njegovu nimalo čistu ulogu u tom
sukobu), ali i državnom udaru protiv izabranog čelnika Čilea Salvadora
Allendea. I to su samo neke od uloga čovjeka kojeg neki smatraju najvećim
diplomatom 20. stoljeća, a neki zločincem koji je trebao završiti u zatvoru.
Iako je formalno
u mirovini, Kissinger je i dalje voljan komentirati i objašnjavati svjetsku i
američku politiku, a njegov je savjet tražio gotovo svaki predsjednik SAD-a od
Nixona nadalje. Tokom zadnjih mjeseci Kissinger je u nekoliko navrata
razgovarao s novinarom Jeffreyjem Goldbergom koji je na temelju tih razgovora
napravio veliki intervju za ugledni The Atlantic. Kako su razgovori vođeni
prije američkih izbora, Goldberg je dan nakon izbora zamolio Kissingera da
kratko prokomentira pobjedu Donalda Trumpa i njezin značaj za SAD i ostatak
svijeta, što je on rado učinio. Taj kratki razgovor, kao i cijeli intervju za
The Atlantic magazine možete pročitati na ovom linku.
Jeffrey Goldberg
intervju je otvorio jednostavnim pitanjem za Kissingera o upravo održanim
predsjedničkim izborima: Jeste li iznenađeni?
– Mislio sam da
će Hillary pobijediti – rekao je Kissinger.
Što to [pobjeda
Donalda Trumpa] znači za ulogu SAD-a u svijetu?
– Pa, moglo bi
nam omogućiti da postignemo koherenciju između naše vanjske politike i
situacije u zemlji. Očito postoje razlike između percepcije javnosti o
vanjskopolitičkoj ulozi SAD-a i percepcije koju o tome imaju elite. Mislim da
novi predsjednik ima priliku pomiriti te stavove. No, na njemu je da tu priliku
zgrabi.
Što mislite o
Trumpovoj kompetenciji i ozbiljnosti?
– Trebali bismo
prestati s debatom o tom pitanju. On je izabrani predsjednik. Moramo mu pružiti
priliku da razvije svoju filozofiju.
Hoćete li mu vi
pomoći?
– Ja mu se neću
obraćati, ali to je bio moj pristup prema svim predsjednicima otkako sam
napustio svoju funkciju. Ako me zamoli da dođem, odazvat ću se.
Koja je vaša
najveća briga vezana uz globalnu stabilnost nakon ovih izbora?
– Da će strane
države reagirati u šoku. No, mislim da postoji mogućnost da će se otvoriti neki
novi dijalozi. Ako Trump kaže američkim građanima “Ovo je moja filozofija
vanjske politike” i neke od njegovih politika ne budu identične s onima
koje smo imali prije, ali dijele iste ciljeve, tada je moguć kontinuitet.
Kako će Kina
regairati?
– Prilično sam
siguran da će Kina prvo razmotriti svoje opcije, a vjerujem da će i Rusija tako
reagirati.
Mislite li da je
Trump Putinov apologet?
– Ne. Mislim da
je upao u određenu retoriku jer je Putin rekao nekoliko lijepih riječi o njemu,
taktički, pa je mislio da treba odgovoriti.
Mislite li da je
njihov odnos na bilo koji način unaprijed dogovoren?
– Ne.
Dakle, smatrate
da nema šanse da će Rusija kratkoročno iskoristiti ovu situaciju?
– Više je vjerovatno
da će Putin gledati kako se situacija razvija. Rusija i SAD se susreću u nekim
područjima u kojima nijedna država ne kontrolira sve elemente, kao u Ukrajini i
Siriji. Moguće je da će se neki sudionici u tim sukobima osjećati slobodnijima
u smislu poduzimanja određenih akcija. Putin će tada čekati da vidi kakve su mu
opcije.
Znači postoje
neke šanse za još više nestabilnosti?
– Ja bih
odgovorio općenito: smatram da je većina vanjske politike u svijetu bila u
određenom suspendiranom stanju zadnjih 6 do 9 mjeseci, čekajući ishod naših
izbora. Upravo su gledali kako prolazimo kroz unutarnju revoluciju i želja im
je proučiti je kroz neko vrijeme. Ali u određenom trenutku sami događaji će
inicirati donošenje odluka. Jedina iznimka ovom pravilu bit će različite
nedržavne grupe koje potencijalno imaju želju izazvati američku reakciju koja
će oslabjeti našu globalnu poziciju.
Prijetnja od
ISIS-a je sada veća?
Nedržavne grupe
mogle bi procijeniti da će Trump na teroristički napad reagirati na način koji
odgovora njihovim ciljevima.
Kako će reagirati
Iran?
– Iran će vjerovatno
ispravno procijeniti da je nuklearni sporazum ugroženiji nego što je bio, ali
će demonstrirati rezolutnost čak i pod pritiskom, a cijelo će vrijeme
proučavati Trumpa. Niko ne zna mnogo o njegovoj vanjskoj politici, stoga će svi
ući u period proučavanja. “Manija proučavanja” je možda ispravniji
termin.
Zašto se ovo
[pobjeda Donalda Trumpa] dogodilo?
– Fenomen Trump
uvelike je reakcija velikog dijela unutrašnjih saveznih država SAD-a na napade
intelektualnih i akademskih zajednica na njihove vrijednosti. Postoje i drugi
razlozi, ali ovaj je značajan.
Što biste
savjetovali Trumpu, kako bi se trebao predstaviti svijetu?
– Prvo, morao bi
pokazati da je dorastao poznatim izazovima. Drugo, trebao bi dati do znanja da
razmišlja o evoluciji tih izazova. Predsjednik ne može pobjeći od odgovornosti
da zacrtava smjer, odnosno da određuje što želimo postići, što želimo
spriječiti i zašto. Da bi to učinio, treba analizirati i razmišljati –
zaključio je Kissinger.
(TBT,
Jutarnji.hr)
