Takvo nešto rade osobe koji ništa nemaju u sebi ljudsko zato moraju biti kažnjeno proganjeni ne samo do kraja života nego i poslije smrti. Nema opravdanja za masovne ubojstva civila bez obzira dogodilo li se to u Ruandi, Ukrajini ili Bosni i Hercegovini. Najmasovnijom ubistvom civila tokom Drugog svjetskog rata bio pokolj ukrajinskog stanovništva u gradiću Korjukivka što je u regiji Černigiv. Tada u 1943. ubijeno gotovo 7 tisuća civila kao odmazda za napad partizana na jednu mađarsku okupacijsku postrojbu koja pomagala nacistima u okupaciji Ukrajine. Njemački narod odrekao se svoje mračne prošlosti od dobe nacizma. Aktuelni predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier već dva puta dolazio je u Korjikivku da oda poštovanje poginulim Ukrajincima. Da li je čudo što niko od mađarske strane nijednom nije došao tražiti oprost za zlodijela 80 godičnje prošlosti. Možda to samo još jednom uvjerava svih nas koju opasnu politiku već niz godina vodi Viktor Orban i njegovo političko okruženje.
Dana 11. jula 1995. godine točno prije 28 godina postrojbe Vojske Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića, nasilno su ušle u opkoljenu enklavu Srebrenica, koja je dvije godine ranije proglašena “sigurnom zonom” pod zaštitom Ujedinjenih nacija. U gradu su se tada nalazile desetine tisuća izbjeglica iz obližnjih sela, koje su tamo potražile utočište. Trupe Ratka Mladića okupile su stanovništvo, odvojile žene i najmanju djecu, a zatim sistematski ubijale sve muškarce starije od 15 godina. Masakrirali su više od 8 hiljada nenaoružanih osoba samo zato što su bili Bošnjaci. Konvencija Ujedinjenih nacija o genocidu iz 1948. godine definira genocid kao “djela počinjena s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelimično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa”. A upravo se to dogodilo u Srebrenici, navodi se u izvještaju Komisije za istraživanje događaja u Srebrenici i oko nje 2004. godine. Dvojica najodgovornijih za masakr u Srebrenici bili su bivši predsjednik bosanskih Srba Radovan Karadžić i njegov vojni komandant Ratko Mladić. Obojica su uhvaćeni i suđeni pred Međunarodnim sudom za zločine na području bivše Jugoslavije, gdje su proglašeni krivima za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
U zajedničkoj izjavi od prošle godine visokog predstavnika EU/potpredsjednika Evropske komisije Josepa Borrella i europskog povjerenika Olivera Vargee u vezi s godišnjicom genocida u Srebrenici govorilo se što “obilježavamo godišnjicu sjećanja na sve žrtve i sve one koji se još vode kao nestali u genocidu u Srebrenici. Tugujemo sa njihovim najmilijima i prijateljima koji su preživjeli ovaj genocid. U isto vrijeme mir ne možemo uzeti zdravo za gotovo. Neopravdana i ničim izazvana agresija Rusije na Ukrajinu vratila je brutalni rat na naš kontinent. Masovna ubojstva i ratni zločini koje smo vidjeli u Ukrajini podsjećaju na slična djela koja smo vidjeli na zapadnom Balkanu 1990-ih”.
Godine 2003. odgovornost za masakre bosanskog civilnog stanovništva službeno su priznale vlasti Republike Srpske Bosne i Hercegovine. Parlament Srbije je 2010. također osudio masakr, ali ga je odbio priznati kao genocid.
Međunarodni sud je u siječnju 2007. radnje u Srebrenici okvalificirao kao “zločine genocida”. S druge strane, Europski parlament je u siječnju 2009. godine proglasio 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Od 2001. do 2017. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio je niz zapovjednika bosanskih Srba na različite zatvorske kazne zbog masakra u Srebrenici. Zapovjednik snaga Republike Srpske Ratko Mladić osuđen je 22. studenoga 2017. na doživotni zatvor. Određeni broj optuženih osuđen je pred srpskim sudovima. Ruska Federacija je blokirala u Vijeću Sigurnosti UN u 2015. g. priznanje pokolja u Srebrenici aktom genocida. I kao produživanje službene politike Moskve zapravo nije čudo što rujski vojnici napravili stravični pokolj ukrajinskog mirnog stanovništva u gradiću Buča pored Kijeva u 2022. Tamo je poginulo možda deset puta manje civilnih ljudi nego u Srebrenici, ali gotovo u isto vrijeme u Mariupolju poginulo možda deset puta više nego u nesretnom bosanskom gradiću zbog barbarskog ruskog bombardiranja i neljudskog oduzimanja mogućnosti dobivanja vode, hrane i grijanja.
Masakr osam hiljada Bošnjaka u i oko Srebrenice je monstruozan zločin. U moralnom, ljudskom i političkom smislu. Kremlj je, izgleda, planirao pretvoriti Ukrajinu u golemu Srebrenicu, ali u tome su ga spriječile ukrajinske oružane snage uz snažnu međunarodnu potporu. Ko ne prizna genocid u Srebrenici i sada gura svoje narode u propast zaoštravanja odnosa i mogućnost rasplamsavanja novih ratova na zapadnom Balkanu, Ukrajini i čitavom evropskom kontinentu. Takvih političara od pogrešnih kobnih koraka mora čvrsto zaustaviti međunarodna zajednica ali i vlastiti narodi. Sijanje smrti i ubojstva civila stavlja stoljećima tamnu mrlju na čitav narod koji to napravio, a nije se odrekao zločinaca iz svojih redova.
(TBT, NACIONAL)
